Watzy
11-06-2005, 08:32 PM
Dr. Leopold Auburger: Srpskohrvatski jezik je izmišljotina!
http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/051015/kul_leo.jpg
Dr. Leopold Auburger, njemački kroatist, gost Zagrebačkih književnih razgovora,
jedan od najvećih zagovaratelja posebnosti hrvatskoga jezika
Autor MIRJANA JURIŠIĆ
Jedan od najistaknutijih europskih pobornika znanstvenoga priznavanja samostalnosti hrvatskoga jezika unutar slavenske jezične obitelji, njemački slavist i kroatist dr. Leopold Auburger (1941.), suradnik Zaklade za znanost i politiku u Berlinu, dopisni član HAZU, sudionik je 27. zagrebačkih književnih u Društvu hrvatskih književnika.
Središnja je tema skupa, na kojem je gostovalo 19 pisaca iz 12 zemalja, "Suvremena književnost i jezici Europe". Kad je riječ o položaju hrvatskoga jezika u njemačkoj slavistici i u sve ujedinjenijoj Europi, nema kompetentnijega sugovornika od dr. Auburgera.
VL: Vaša knjiga "Hrvatski jezik i serbokroatizam" jedan je od pionirskih znanstveno utemeljenih dokaza o posebnosti hrvatskoga jezika. Ustvrdili ste da je napokon došao kraj politikom izazvanom prisilnom srpskohrvatskom zajedništvu.
AUBURGER: Srž problema je u tome što konkretni srpskohrvatski jezik nikad nije ni postojao. Serbokroatizam je bio samo program za umjetnu izgradnju zajedničkog jezika za Srbe i Hrvate u ujedinjenoj državi. Naravno, postoje mnoge sličnosti između hrvatskog i srpskog jezika, mnogo toga se razumije na objema stranama. Ipak, hrvatski je jezik više od tisuću godina star, a izgrađeni hrvatski književni jezik postoji najmanje petsto godina. Nasuprot tome, srpski književni jezik sasvim je mlad element, od 19. stoljeća, jer prije je ulogu književnog jezika igrala srpska inačica crkvenoslavenskog jezika. Stoga se može reći da konkretni srpskohrvatski jezik nikad nije postojao i nitko od izvornih govornika nije takav konstruirani jezik prihvaćao. To je izmišljotina koja se ne može Hrvatima silom nametati. Došlo je vrijeme da se sve to razjasni i da se ta magla u slavistici rasprši. Napokon se to i dogodilo i ja moram kao jezikoslovac reći hvala Bogu da se dogodilo.
VL: Ipak, je li to i konačan slom serbokroatizma u njemačkoj i europskoj slavistici?
AUBURGER: Na žalost, taj se znanstvenopovijesni preokret još nije posve prihvatio, ni u sveučilišnoj nastavi ni u praksi istraživanja slavenskih jezika. I nadalje se preferira istraživati i učiti srpski i hrvatski zajedno, kao neko pseudojedinstvo. Naravno, i u Njemačkoj je sada znatno manje novca na raspolaganju za odvojene studije i mali jezici su prvi kandidati da izostanu ili da se obrađuju samo kao dio veće cjeline. No, prvi je problem da se u njemačkoj slavistici još nije dovoljno razjasnilo kako je pojam srpskohrvatski, jednostavno rečeno, izmišljen ili apsktraktan konstrukt.
VL: Preveli ste na hrvatski Europski tezaurus "Međunarodni odnosi i znanje zemalja". Koliko je to važan projekt?
AUBURGER: Taj projekt i opća razmišljanja o ulozi informacijske tehnologije u razvoju kultura svijeta i njihovih književnih jezika bile su teme moga izlaganja na Zagrebačkim književnim razgovorima. Europski tezaurus najprije je stvoren na njemačkom, pridružili su se poslije engleski i francuski, a onda se shvatilo da u projekt moraju biti uključeni i jezici drugih zemalja, zapadnih i istočnih. Preveden je na talijanski, španjolski, poljski i češki, prevodi se na ruski i grčki, a ja sam upravo dovršio prijevod na hrvatski. U njemu je oko 30 tisuća jedinica i značit će mnogo za hrvatsku integraciju u Europu.
http://www.vecernji-list.hr/newsroom/culture/397069/index.do
http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/051015/kul_leo.jpg
Dr. Leopold Auburger, njemački kroatist, gost Zagrebačkih književnih razgovora,
jedan od najvećih zagovaratelja posebnosti hrvatskoga jezika
Autor MIRJANA JURIŠIĆ
Jedan od najistaknutijih europskih pobornika znanstvenoga priznavanja samostalnosti hrvatskoga jezika unutar slavenske jezične obitelji, njemački slavist i kroatist dr. Leopold Auburger (1941.), suradnik Zaklade za znanost i politiku u Berlinu, dopisni član HAZU, sudionik je 27. zagrebačkih književnih u Društvu hrvatskih književnika.
Središnja je tema skupa, na kojem je gostovalo 19 pisaca iz 12 zemalja, "Suvremena književnost i jezici Europe". Kad je riječ o položaju hrvatskoga jezika u njemačkoj slavistici i u sve ujedinjenijoj Europi, nema kompetentnijega sugovornika od dr. Auburgera.
VL: Vaša knjiga "Hrvatski jezik i serbokroatizam" jedan je od pionirskih znanstveno utemeljenih dokaza o posebnosti hrvatskoga jezika. Ustvrdili ste da je napokon došao kraj politikom izazvanom prisilnom srpskohrvatskom zajedništvu.
AUBURGER: Srž problema je u tome što konkretni srpskohrvatski jezik nikad nije ni postojao. Serbokroatizam je bio samo program za umjetnu izgradnju zajedničkog jezika za Srbe i Hrvate u ujedinjenoj državi. Naravno, postoje mnoge sličnosti između hrvatskog i srpskog jezika, mnogo toga se razumije na objema stranama. Ipak, hrvatski je jezik više od tisuću godina star, a izgrađeni hrvatski književni jezik postoji najmanje petsto godina. Nasuprot tome, srpski književni jezik sasvim je mlad element, od 19. stoljeća, jer prije je ulogu književnog jezika igrala srpska inačica crkvenoslavenskog jezika. Stoga se može reći da konkretni srpskohrvatski jezik nikad nije postojao i nitko od izvornih govornika nije takav konstruirani jezik prihvaćao. To je izmišljotina koja se ne može Hrvatima silom nametati. Došlo je vrijeme da se sve to razjasni i da se ta magla u slavistici rasprši. Napokon se to i dogodilo i ja moram kao jezikoslovac reći hvala Bogu da se dogodilo.
VL: Ipak, je li to i konačan slom serbokroatizma u njemačkoj i europskoj slavistici?
AUBURGER: Na žalost, taj se znanstvenopovijesni preokret još nije posve prihvatio, ni u sveučilišnoj nastavi ni u praksi istraživanja slavenskih jezika. I nadalje se preferira istraživati i učiti srpski i hrvatski zajedno, kao neko pseudojedinstvo. Naravno, i u Njemačkoj je sada znatno manje novca na raspolaganju za odvojene studije i mali jezici su prvi kandidati da izostanu ili da se obrađuju samo kao dio veće cjeline. No, prvi je problem da se u njemačkoj slavistici još nije dovoljno razjasnilo kako je pojam srpskohrvatski, jednostavno rečeno, izmišljen ili apsktraktan konstrukt.
VL: Preveli ste na hrvatski Europski tezaurus "Međunarodni odnosi i znanje zemalja". Koliko je to važan projekt?
AUBURGER: Taj projekt i opća razmišljanja o ulozi informacijske tehnologije u razvoju kultura svijeta i njihovih književnih jezika bile su teme moga izlaganja na Zagrebačkim književnim razgovorima. Europski tezaurus najprije je stvoren na njemačkom, pridružili su se poslije engleski i francuski, a onda se shvatilo da u projekt moraju biti uključeni i jezici drugih zemalja, zapadnih i istočnih. Preveden je na talijanski, španjolski, poljski i češki, prevodi se na ruski i grčki, a ja sam upravo dovršio prijevod na hrvatski. U njemu je oko 30 tisuća jedinica i značit će mnogo za hrvatsku integraciju u Europu.
http://www.vecernji-list.hr/newsroom/culture/397069/index.do