Watzy
11-20-2005, 01:42 PM
Natoizacija HV bez koje nema ulaska u NATO, golem je potencijal razvoja koji bi u slijedećih nekoliko godina mogao dalekosežno utjecati na oživljavanje hrvatskog gospodarstva. Samo u okviru projekta BOV, teškog oko 170 milijuna eura, planirano je opremanje HV sa 126 oklopnih vozila na kotačima. Opremanje će se temeljiti na Naputku o offsetu koji podrazumijeva prijenos dijela proizvodnje u Hrvatsku te kontraisporuku roba i usluga. Proizvodnja u Hrvatskoj započet će odabirom inozemnog strateškog partnera i njegovog vozila.
Konkretni projekti i brojke kao i proračun Ministarstva obrane, koji u ovoj godini premašuje tri i pol milijarde kuna, već sada znači mnogo posla za sve uključene, a to je veliki dio gospodarstva. Štoviše, taj bi proces napokon mogao potaknuti klasterizaciju hrvatskog gospodarstva koju su svi dosadašnji ministri gospodarstva već godinama najavljivali, redovito prije izglasavanja sljedećeg proračuna.
U MORH-u tvrde kako nisu odustali od razvoja tenka Degman nego je zbog zauzetosti tvrtke Đuro Đaković i MORH-a na projektu BOV 'bitno usporena aktivnost'. Aktualna je i nabava 98 komada jurišne puške 5,56x4,5 mm za potrebe mirovne misije u Afganistanu, a u tijeku je i proizvodnja nadgradnji za 39 terenskih kamiona iveco (logistički kamioni za prijevoz vojnika, goriva i vode te kabina veze). Planira se i nabava raznih vrsta kombiniranih vozila i inženjerijskih strojeva.
BOV - stvaranje vojnog klastera ĐĐ
U Đuri Đakoviću punom parom teku pripreme za proizvodnju stotinjak borbenih oklopnih vozila, vrijednih 170 milijuna eura, kojima započinje proces prelaska HV na natove standarde. Riječ je o offset-programu u suradnji sa stranim partnerom čiji je cilj transfer tehnologije u Hrvatsku.
Đuro Đaković je okrenuo novu, presudnu stranicu u svome poslovanju - priliku nekadašnjem socijalističkom divu za povratak dijela stare slave i osiguranja stabilne finanijske budućnosti na duge staze. Riječ je o poslu koji će uvelike odrediti ne samo sudbinu Đure Đakovića, već i izazvati domino-efekt u domaćoj vojnoj industriji. Podjela poslova između domaćih i stranih partnera (među kojima prednjače Austrijska tvrtka Steyr-Daimler-Puch i finska Patria) ovisit će o tome koliko će tehnologije i znanja strani partner biti spreman transferirati, mogućnostima hrvatske proizvodnje te omjeru strateške potrebe i ekonomske logike.
Proizvodnja BOV-a tek je prvi veliki posao u novim, promjenjenim uvjetima koje diktiraju NATO standardi. Od kad je prije dvije nepune godine okončan ugovor ĐĐ i MORH-a, tvrtka je ostala bez svog baznog proizvoda - tenka M-84., stratešku su politiku usmjerili na miješani vojno-civilni proizvodni program u jednakom omjeru.
"U svakom ćemo slučaju aktivirati domaće gospodarstvo najviše što možemo jer jedan od ciljeva projekta je izravno poticanje domaće obrambeno usmjerene industrije. To osim gospodarskih ima dugorone učinke na obrambenu spremnost HV. Vojska mora biti sigurna da će barem u idućih 12 godina biti opskrbljena svim potrebnim rezervnim dijelovima i servisom" otkriva nam direktor ĐĐ Bartol Jerković.
"Podzakonski akti garantiraju 25% domaćeg udjela u poslu, no mi vjerujemo da ćemo preskočiti i 50% kaže Jerković.
Degman
Bazni proizvod tornice ĐĐ - specijalna vozila, tenk M-84 ili T-72 kako su ga nazivali prema ruskom tenku na čijoj je osnovi razvijen, prestao se proizvoditi prije godinu i pol dana. No, kao što je i slučaj i s BOV-om, postoji dugoročni ugovor s HV-om o modernizaciji i održavanju. U sklopu tog paketa pokrenute su aktivnosti, poznatije pod nazivom Degman, koji predstavlja unaprijeđenu varijantu tenka M-84. Proizvodnja bi trebala biti orijentirana prvenstveno tržištu arapskih zemalja. Uvoz i izvoz oružja, dijelova i pribora jedna je od rijetkih stavki u kojima hrvatska ima pozitivnu uvozno-izvoznu bilancu.
Projekt Degman je stavljen na čekanje kad je kao prioritet definiran projekt BOV-a, a prioritete diktira proračun MORH-a koji nemože progutati sve što je vojna industrija u stanju proizvesti. No ako se projekt BOV kvalitetno ostvari to će biti poluga za pokretanje drugih projekata, a direktni offset, tj. proizvodnja u zemlji, dobra je obrana i od loših iskustava embarga.
Kraj lohn-poslovanja
No, MORH ne troši samo na oružje, već i na odjeću, obuću, hranu... U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi MORH najvećim dijelom nabavlja robu domaćih proizvođača. Odjeća i obuća za potrebe MORH-a kupuje se isključivo kod domaćih tvrtki. Rijetko kupuju hranu inozemnog porijekla, ali, tvrde u MO, ne više od 1%.
Godišnja potrošnja MO, kao i prilagođavanje NATO standardima otvaraju golemi prostor za gospodarstvo, kako svjedoči i opsežan projekt klasterizacije gospodarstva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Projekt predviđa da će natoizacija HV stimulirajuća za gospodarstvo u cijelini. U projekt klasterizacije HUP je uložio dva milijuna kuna, a još od ožujka ove godine čekaju odgovor Ministarstva gospodarstva. "Primjerice, budući tekstilni klaster koji je planiran na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, najozbiljnije računa upravo na MORH kao osnovu poslovanja" kaže Vladimir Kovačević, glavni HUP-ov čovjek za projekt klasterizacije.
"MORH bi bio glavni oslonac klasteru koji bi opremao MUP, HŽ, HP, ali i naftne kompanije, šumare, prometnice, carinu, pravosuđe, komunalna poduzeća, zdravstvo...radnom i specijalnom odjećom. Tim bi tvrtkama upravo potrebe MORH-a osigurale 'zamašnjak' u proizvodnji i pružile mogućnost da prekinu s preživljavanjem od lohn-poslovanja", pojašnjava Kovačević. Dio klastera oko Splita oslonio bi se primjerice na potrebe mornarice. Na jednak način, natoizacija HV-a i proračun MORH-a mogao bi služiti kao pokretač za metalnu, elektro, kemijsku i druge 'teške industrije'.
"Kroz offset poslove možemo otvarati i nova tržišta za raznu hrvatsku robu i usluge. Zemlje koje su tek postale članice EU, kao što su Češka, Poljska ili Mađarska, kroz offset-poslove ugovaraju za svoju industriju omjer 1:2 i više - ako kupe nešto za milijun eura, traže izvoz u dvostrukom ili trostrukom iznosu", naglasio je Kovačević.
Za vojsku rade svi
Od velikih domaćih tvrtki dobavljači naoružanja i vojne opreme su ĐĐ - specijalna vozila, HS Produkt iz Karlovca, Šestan-Busch iz Preloga, Brodogradilište Kraljevica iz Kraljevice, Brodosplit iz Splita, Brodogradilište Punat, Brodogradilište Greben iz Vela Luke, RIZ Odašiljači iz Zagreba, Brodarski institut iz Zagreba, SOKO Z.I., 3. Maj TIBO iz Rijeke, uljanik iz Pule, TŽV Gradelj iz Zagreba, FER iz Zagreba, ATIR, ZIT iz Zagreba i drugi.
Anatomija proračuna
Proračun MORH-a za 2005. iznosi preko 3,5 milijarde kuna:
-Izdatci za plaće i naknade - 73, 65%
-Materijalni rashodi - 26,35%
-Opremanje 'materijalnim sredstvima' - 7,31%
-Održavanje 3, 61%
EUkonomist, studeni 2005.
Konkretni projekti i brojke kao i proračun Ministarstva obrane, koji u ovoj godini premašuje tri i pol milijarde kuna, već sada znači mnogo posla za sve uključene, a to je veliki dio gospodarstva. Štoviše, taj bi proces napokon mogao potaknuti klasterizaciju hrvatskog gospodarstva koju su svi dosadašnji ministri gospodarstva već godinama najavljivali, redovito prije izglasavanja sljedećeg proračuna.
U MORH-u tvrde kako nisu odustali od razvoja tenka Degman nego je zbog zauzetosti tvrtke Đuro Đaković i MORH-a na projektu BOV 'bitno usporena aktivnost'. Aktualna je i nabava 98 komada jurišne puške 5,56x4,5 mm za potrebe mirovne misije u Afganistanu, a u tijeku je i proizvodnja nadgradnji za 39 terenskih kamiona iveco (logistički kamioni za prijevoz vojnika, goriva i vode te kabina veze). Planira se i nabava raznih vrsta kombiniranih vozila i inženjerijskih strojeva.
BOV - stvaranje vojnog klastera ĐĐ
U Đuri Đakoviću punom parom teku pripreme za proizvodnju stotinjak borbenih oklopnih vozila, vrijednih 170 milijuna eura, kojima započinje proces prelaska HV na natove standarde. Riječ je o offset-programu u suradnji sa stranim partnerom čiji je cilj transfer tehnologije u Hrvatsku.
Đuro Đaković je okrenuo novu, presudnu stranicu u svome poslovanju - priliku nekadašnjem socijalističkom divu za povratak dijela stare slave i osiguranja stabilne finanijske budućnosti na duge staze. Riječ je o poslu koji će uvelike odrediti ne samo sudbinu Đure Đakovića, već i izazvati domino-efekt u domaćoj vojnoj industriji. Podjela poslova između domaćih i stranih partnera (među kojima prednjače Austrijska tvrtka Steyr-Daimler-Puch i finska Patria) ovisit će o tome koliko će tehnologije i znanja strani partner biti spreman transferirati, mogućnostima hrvatske proizvodnje te omjeru strateške potrebe i ekonomske logike.
Proizvodnja BOV-a tek je prvi veliki posao u novim, promjenjenim uvjetima koje diktiraju NATO standardi. Od kad je prije dvije nepune godine okončan ugovor ĐĐ i MORH-a, tvrtka je ostala bez svog baznog proizvoda - tenka M-84., stratešku su politiku usmjerili na miješani vojno-civilni proizvodni program u jednakom omjeru.
"U svakom ćemo slučaju aktivirati domaće gospodarstvo najviše što možemo jer jedan od ciljeva projekta je izravno poticanje domaće obrambeno usmjerene industrije. To osim gospodarskih ima dugorone učinke na obrambenu spremnost HV. Vojska mora biti sigurna da će barem u idućih 12 godina biti opskrbljena svim potrebnim rezervnim dijelovima i servisom" otkriva nam direktor ĐĐ Bartol Jerković.
"Podzakonski akti garantiraju 25% domaćeg udjela u poslu, no mi vjerujemo da ćemo preskočiti i 50% kaže Jerković.
Degman
Bazni proizvod tornice ĐĐ - specijalna vozila, tenk M-84 ili T-72 kako su ga nazivali prema ruskom tenku na čijoj je osnovi razvijen, prestao se proizvoditi prije godinu i pol dana. No, kao što je i slučaj i s BOV-om, postoji dugoročni ugovor s HV-om o modernizaciji i održavanju. U sklopu tog paketa pokrenute su aktivnosti, poznatije pod nazivom Degman, koji predstavlja unaprijeđenu varijantu tenka M-84. Proizvodnja bi trebala biti orijentirana prvenstveno tržištu arapskih zemalja. Uvoz i izvoz oružja, dijelova i pribora jedna je od rijetkih stavki u kojima hrvatska ima pozitivnu uvozno-izvoznu bilancu.
Projekt Degman je stavljen na čekanje kad je kao prioritet definiran projekt BOV-a, a prioritete diktira proračun MORH-a koji nemože progutati sve što je vojna industrija u stanju proizvesti. No ako se projekt BOV kvalitetno ostvari to će biti poluga za pokretanje drugih projekata, a direktni offset, tj. proizvodnja u zemlji, dobra je obrana i od loših iskustava embarga.
Kraj lohn-poslovanja
No, MORH ne troši samo na oružje, već i na odjeću, obuću, hranu... U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi MORH najvećim dijelom nabavlja robu domaćih proizvođača. Odjeća i obuća za potrebe MORH-a kupuje se isključivo kod domaćih tvrtki. Rijetko kupuju hranu inozemnog porijekla, ali, tvrde u MO, ne više od 1%.
Godišnja potrošnja MO, kao i prilagođavanje NATO standardima otvaraju golemi prostor za gospodarstvo, kako svjedoči i opsežan projekt klasterizacije gospodarstva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Projekt predviđa da će natoizacija HV stimulirajuća za gospodarstvo u cijelini. U projekt klasterizacije HUP je uložio dva milijuna kuna, a još od ožujka ove godine čekaju odgovor Ministarstva gospodarstva. "Primjerice, budući tekstilni klaster koji je planiran na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, najozbiljnije računa upravo na MORH kao osnovu poslovanja" kaže Vladimir Kovačević, glavni HUP-ov čovjek za projekt klasterizacije.
"MORH bi bio glavni oslonac klasteru koji bi opremao MUP, HŽ, HP, ali i naftne kompanije, šumare, prometnice, carinu, pravosuđe, komunalna poduzeća, zdravstvo...radnom i specijalnom odjećom. Tim bi tvrtkama upravo potrebe MORH-a osigurale 'zamašnjak' u proizvodnji i pružile mogućnost da prekinu s preživljavanjem od lohn-poslovanja", pojašnjava Kovačević. Dio klastera oko Splita oslonio bi se primjerice na potrebe mornarice. Na jednak način, natoizacija HV-a i proračun MORH-a mogao bi služiti kao pokretač za metalnu, elektro, kemijsku i druge 'teške industrije'.
"Kroz offset poslove možemo otvarati i nova tržišta za raznu hrvatsku robu i usluge. Zemlje koje su tek postale članice EU, kao što su Češka, Poljska ili Mađarska, kroz offset-poslove ugovaraju za svoju industriju omjer 1:2 i više - ako kupe nešto za milijun eura, traže izvoz u dvostrukom ili trostrukom iznosu", naglasio je Kovačević.
Za vojsku rade svi
Od velikih domaćih tvrtki dobavljači naoružanja i vojne opreme su ĐĐ - specijalna vozila, HS Produkt iz Karlovca, Šestan-Busch iz Preloga, Brodogradilište Kraljevica iz Kraljevice, Brodosplit iz Splita, Brodogradilište Punat, Brodogradilište Greben iz Vela Luke, RIZ Odašiljači iz Zagreba, Brodarski institut iz Zagreba, SOKO Z.I., 3. Maj TIBO iz Rijeke, uljanik iz Pule, TŽV Gradelj iz Zagreba, FER iz Zagreba, ATIR, ZIT iz Zagreba i drugi.
Anatomija proračuna
Proračun MORH-a za 2005. iznosi preko 3,5 milijarde kuna:
-Izdatci za plaće i naknade - 73, 65%
-Materijalni rashodi - 26,35%
-Opremanje 'materijalnim sredstvima' - 7,31%
-Održavanje 3, 61%
EUkonomist, studeni 2005.