VAMPIR
12-11-2006, 11:41 AM
Američka Centralna obaveštajna agencija je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka finansirala pokušaje ubistva tadašnjeg jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita, izjavio je za „Indipendent on sandej” jedan od atentatora Nikola Kavaja (73). On je u opširnom intervjuu londonskom listu naveo da je CIA kontrolisala i finansirala srpske emigrante, koji su za potrebe te američke službe ubijali i izvodili diverzije. Nije samo bila reč o aktivnostima prema Jugoslaviji nego i znatno šire, naveo je Kavaja, koji je, piše londonski list, pripadao organizaciji srpskih emigranata poznatoj kao „Sloboda za srpsku otadžbinu”, a i ta organizacija bila je pod potpunom kontrolom CIA.
„Mi smo organizovali i bombaške akcije protiv jugoslovenskih ambasada u Vašingtonu i Otavi i konzulata u Njujorku i Čikagu”, rekao je Kavaja, ističući da je Osama bin Laden ukrao njihovu strategiju. Najvažnije akcije su, međutim, priča Kavaja, bili pokušaji ubistva predsednika Tita. Prvi neuspešan pokušaj je, po naređenju CIA, bio krajem šezdesetih godina u Brazilu, a poslednji 1971. godine u Americi. Problem je, otkriva Kavaja, bio Federalni istražni biro, koji je bio neka vrsta rivala CIA, pa te dve organizacije nisu sarađivale jedna sa drugom.
Tako su Kavaja i njegovi prijatelji i uhapšeni 1978. godine u Njujorku, a potom i pušteni, uz kauciju od 250.000 dolara. Ali, on nije odustajao. Dok je bio na slobodi, oteo je jedan američki putnički avion sa namerom da se obruši na Centralni komitet SKJ u Beogradu. Plan nije uspeo i Kavaja je, umesto u Beograd, sleteo u Irsku, odakle je izručen američkim vlastima. Iz zatvora je na uslovnu slobodu pušten 1997. godine i sada je u Beogradu. (RTS)
„Mi smo organizovali i bombaške akcije protiv jugoslovenskih ambasada u Vašingtonu i Otavi i konzulata u Njujorku i Čikagu”, rekao je Kavaja, ističući da je Osama bin Laden ukrao njihovu strategiju. Najvažnije akcije su, međutim, priča Kavaja, bili pokušaji ubistva predsednika Tita. Prvi neuspešan pokušaj je, po naređenju CIA, bio krajem šezdesetih godina u Brazilu, a poslednji 1971. godine u Americi. Problem je, otkriva Kavaja, bio Federalni istražni biro, koji je bio neka vrsta rivala CIA, pa te dve organizacije nisu sarađivale jedna sa drugom.
Tako su Kavaja i njegovi prijatelji i uhapšeni 1978. godine u Njujorku, a potom i pušteni, uz kauciju od 250.000 dolara. Ali, on nije odustajao. Dok je bio na slobodi, oteo je jedan američki putnički avion sa namerom da se obruši na Centralni komitet SKJ u Beogradu. Plan nije uspeo i Kavaja je, umesto u Beograd, sleteo u Irsku, odakle je izručen američkim vlastima. Iz zatvora je na uslovnu slobodu pušten 1997. godine i sada je u Beogradu. (RTS)