Zvek_Zivi_Cetinjanin
12-31-2006, 08:39 AM
PREMIJER ŽELJKO ŠTURANOVIĆ ZA “VIJESTI”
Prošlo je vrijeme gospodara
Podgorica - Vrijeme gospodara Crne Gore je prošlo, premijerski teret je težak, ali kaže da se trudi da ga nosi kao običan čovjek, bez tjelohranitelja, zadovoljan dosadašnjim radom tima koji predvodi.
Za godinu koja počinje u ponoć najavljuje sistematičniju borbu protiv kriminala i korupcije, uključujući i uklanjanje švercovanih cigareta sa crnogorskih ulica, nastavak zahtjevnih evropskih integracija, veće st-rane investicije i bolji život.
Predsjednik Vlade Željko Šturanović, koga jedni smatraju neuobičajeno zdravim izdankom 17-godišnje vladavine DPS-a a drugi premijerom koji neće uspjeti da izađe iz sjenke svog prethodnika, rekao je u intervjuu "Vijestima"da je njegova Vlada u proteklih 50 dana "predano radila na realizaciji svih programskih ciljeva".
Njenim najvažnijim rezultatima ocjenjuje prijem Crne Gore u Partnerstvo za mir, završetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji, zaključivanje sporazuma CEFTA, dogovor o postepenom povećanju minimalne cijene rada sa 50 na 55 eura i sporazum sa Srbijom o isplati penzija građanima koji žive u Crnoj Gori. Vlada završava unutrašnju reorganizaciju resora i program rada za narednu godinu.
"Ako me pitate je li to dovoljno, naravno da ću odgovoriti da nije, jer moramo i dalje da radimo na povećanju materijalnog položaja zaposlenih u državnoj upravi i u ostalim oblastima ali se u ovom trenutku sigurno nije moglo više imajući u vidu naše materijalne mogućnosti, koje smo projektovali i u budžetu za 2007", rekao je Šturanović.
Kakva je atmosfera na sjednicama Vlade? Da li je njen personalni sastav, kao rezultat unutarpartijskih i unutarkoalicijskih kompromisa, pokazao i neke loše strane?
Sve su vlade na određeni način kompromis, nema idealnih premijera, nema idealnih vlada, one su objektivno moguće u datom trenutku. Vlada djeluje homogeno, radi kvalitetno i po komisijama i na plenarnoj sjednici i nijesam do sada uočio bilo kakve nedostatke kada je u pitanju koordinacija i rješavanje zadataka koje dobijaju ministarstva. Mislim da će to Vlada pokazati i u realizaciji programa rada koji je planiran za 2007. godinu, koji će po svojoj dinamici i kvantitetu zahtijevati maksimalni angažman svih njenih članova.
Jedna od glavnih boljki Crne Gore je slaba primjena zakona i nedovoljna odgovornost od vrha do posljednje instance vlasti i državne uprave. Stoje li takve ocjene?
- Crna Gora je posljednjih nekoliko godina uradila mnogo na usaglašavanju svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Svi zakoni prvo dobijaju zeleno svjetlo eksperata Savjeta Evrope sa aspekta usaglašenosti sa evropskim standardima, pa onda idu dalje u Vladinu i skupštinsku proceduru. Dobro je donijeti kvalitetan zakon, ali je isto tako važno kvalitetno ga implementirati. Slažem se da na dosljednoj implementaciji zakona treba i dalje da radimo. Ona je često vezana i za značajne materijalne obaveze, zato smo u budžetu za 2007. ministarstvima predvidjeli odgovarajuća sredstva, koja će biti koliko-toliko dovoljna da se obezbijedi kvalitetna implementacija zakona.
Dosljedna i kvalitetna implementacija zakona je jedna od obaveza na našem evropskom putu i moramo joj kvalitetno odgovoriti, ako želimo Evropi da pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori ima ozbiljnog partnera. Uvjeren sam da za to postoji puna politička volja, spremnost i administrativni kapaciteti, koje ćemo i dalje izgrađivati. Dosljedna i kvalitetna implementacija zakona je uslov bez koga evropske perspektive Crne Gore mogu biti samo iluzija.
Najavili ste formiranje specijalnog tima za borbu protiv korupcije, drugog velikog problema Crne Gore. Šta ste konkretno do sada preduzeli, ko će sve biti u tom timu, koji resori, koji ljudi?
Uvijek ističem da korupcija nije problem samo Crne Gore, ne da bih relativizovao njegov značaj, već da bih ukazao da je on manje-više karakterističan za sve zemlje, a posebno za one u tranziciji. Ali, korupcija u Crnoj Gori je naš problem i mi se moramo baviti iskorjenjivanjem tog zla.
Prva važna stvar je da za to postoji politička volja i ja vas uvjeravam da ona u Crnoj Gori apsolutno postoji.
Druga pretpostavka je stvaranje dobre pravne infrastrukture. Dobro je da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u regionu koja je donijela posebnu Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i Akcioni plan za njenu realizaciju. Sastavni dio Akcionog plana je i predlog da se formira Nacionalni komitet koji će pratiti realizaciju tog dokumenta. O tome je već bilo razg-ovora. Ideja je da u taj tim uđu, osim ljudi iz Vlade, i predstavnici različitih političkih subjekata i civilnog sektora i da na taj način pokažemo i domaćoj i međunarodnoj javnosti da postoji širok društveni front u Crnoj Gori za zajedničku borbu protiv korupcije.
Vlada će u 2007. predložiti donošenje novog zakona o krivičnom postupku kojim će biti predviđeno da se mjere tajnog nadzora mogu primjenjivati i na ova krivična djela, jer je korupcija po definiciji teško dokaziva. Efikasna borba protiv nje može se uspješno dovesti do kraja između ostalog i primjenom mjera tajnog nadzora.
Veoma bitna treća komponenta je jačanje institucija i organa koji se generalno bore protiv kriminala, uključujući i korupciju: Uprave policije, tužilaštva i sudstva. Već sam razgovarao sa direktorom Uprave policije o potrebi da se u okviru odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i odjeljenja za borbu protiv privrednog kriminaliteta, posebno obuči jedan broj ljidi, koji bi se na visoko specijalizovani način bavili otkrivanjem ovakvih negativnih društvenih pojava. Mislim da i u okviru tužilaštva i sudstva treba izvršiti sličnu unutrašnju specijalizaciju.
Rekli ste da je Vaša Vlada kontinuiteta sa Đukanovićevom. Da li je njegova vlada igdje pogriješila i u čemu? Da li ćete išta mijenjati, makar u načinu rada, donošenja odluka, eventualnim konsultacijama sa opozicijom i šire u društvu oko nekih državnih ciljeva?
- Ne postoji vlada u svijetu koja negdje nije pogriješila. Niko mi ne bi povjerovao kada bih rekao da prethodna vlada nije negdje pogriješila ili da ova, kojom predsjedavam, neće tokom mandata napraviti grešku. Bitno je da tih grešaka bude što manje i da konačna ocjena bude pozitivna. Smatram da je generalna ocjena o radu prethodne Vlade veoma pozitivna, što sam već više puta kazao. Unijeću novine u način rada Vlade, kao što svaki čovjek koji dođe na čelo jednog tima donosi i neke nove stvari. Određenih promjena već ima i kada je u pitanju obavljanje poslova u samoj Vladi, a vjerujem i njen odnos prema nekim drugim segmentima.
Često Vam naročito opozicija prebacuje da se odluke vaše Vlade donose van nje, u neformalnim centrima moći, kod predsjednika DPS-a i drugim instancama. Da li možete sa stopostotnom sigurnošću reći da je vaša riječ zadnja pri donošenju odluka?
- Odluke ove Vlade se donose na njenim sjednicama i sa zadovoljstvom mogu da kažem da se donose jednoglasno. Znam za primjedbe, optužbe, da su centri odlučivanja van Vlade. Ne mislim od toga previše da se branim, samo ću ponoviti da onima koji tako govore, a koji me ne poznaju, moj negativan odgovor vjerovatno neće mnogo značiti, a onima koji me poznaju ne treba mnogo objašnjavati da se odluke donose na sjednicama Vlade i u proceduri koja je predviđena poslovnikom i zakonskim propisima.
Da li održavate komunikaciju sa bivšim premijerom. Da li se do sada desilo da Đukanović interveniše kod vas u vezi neke odluke i kaže nemojte to tako nego ovako. Da li ćete uvažiti eventualno njegove zahtjeve u budućnosti? Kako funkcionišu konsultacije na nivou koalicije?
- Sa predsjednikom Đukanovićem često razgovaram i razmjenjujemo mišljenja o mnogim pitanjima. Međutim, sa sigurnošću mogu da tvrdim da do sada apsolutno nije bilo njegovih pokušaja da na bilo koji način sugeriše donošenje neke odluke u Vladi, a siguran sam da će tako biti i u narednom periodu. Imam i koalicione razgovore na najvišem nivou, sa g. Đukanovićem i g. Krivokapićem. Tu se, naravno, ne razmatraju operativna pitanja iz domena rada Vlade, već stvari načelnog karaktera, vezane za definisanje stavova oko važnih pitanja na političkom nivou. Imali smo par konsultacija i do sada nije bilo nekih značajnijih pitanja o kojima smo imali različita mišljenja.
U kakvim ste odnosima sa ministrom inostranih poslova? Zašto nijeste bili na njegovom novogodišnjem prijemu?
- Sa ministrom Roćenom sam u dobrim odnosima, kao i sa svim ministrima u Vladi. Planirao sam da budem na njegovom prijemu i obećao sam da ću doći. Međutim, obaveze predsjednika Vlade su takve da se sastanak koji sam bio isplanirao neposredno prije toga, nažalost produžio zbog obilja problematike koju smo razmatrali, pa zato nijesam prisustvovao prijemu.
Razumijete li se bolje sa g. Marovićem ili sa g. Đukanovićem?
Sve ovo vrijeme trudio sam se da izgradim neku svoju poziciju, neko svoje gledanje na posao kojim se bavim i tako ću sigurno raditi ubuduće. Tokom četiri godine u Đukanovićevoj vladi, imao sam sa njim veoma kvalitetnu saradnju. Uvjeravam vas da sam kao ministar pravde u obavljanju svih poslova imao apsolutnu slobodu u kreiranju onih rješenja za koja sam, zajedno sa timom u ministarstvu, smatrao da su najcjelishodnija. Poštujem i jednog i drugog, sa obojicom sarađujem i komuniciram, ali nastojim da poslu koji obavljam dam lični pečat i prepoznatljivost.
Ekspert instituta EU Džudi Bat izjavila je nakon vašeg izbora da ste vi sada “gospodar” Crne Gore i da to treba na djelu da pokažete. Kako ste doživjeli tu izjavu?
- Mislim da tu izjavu ne treba tumačiti u duhu naših tradicionalnih shvatanja o gospodarima i podanicima, jer je vrijeme gospodara vezano za prošla vremena, za neke ranije periode u istoriji države Crne Gore i ja se u tom smislu zaista ne osjećam gospodarom. Uvjeren sam da ni gospođa Bat nije imala u vidu taj kontekst. Njenu izjavu sam protumačio kao potenciranje obaveza i odgovornosti koje ima Vlada, odnosno premijer u vrijeme kad donosimo veoma važne odluke o našem evropskom putu i našem ekonomskom razvoju. Riječ je o brojnim i veoma važnim pitanjima i u tom smislu i Vlada i ja kao premijer imamo veoma odgovoran odnos prema poslu koji nam je povjeren. Smatram da je vrijeme gospodara vezano za neke istorijske dimenzije naše države Crne Gore i da na posao predsjednika Vlade, treba gledati kao i na svaki drugi. Bez obzira na značajne nadležnosti, posebno u određenim oblastima, trudim se da taj teret nosim kao svaki običan čovjek.
M.JOVOVIĆ - N. RUDOVIĆ
--------------------------------------------------------------------------------
NE PLANIRAM DA VODIM SAVJET ZA PRIVATIZACIJU
Šta će se desiti sa privatizacijom? Da li ima konkretnih planova, da li će biti novih investicija?
- Već je privatizovano 80-85 odsto preduzeća i planiramo da i tokom 2007. i u narednim godinama nastavimo sa privatizacijom, a nadam se da će se ona za vrijeme mandata ove Vlade, u najvećem dijelu, završiti. Akcenat tokom 2007. godine, stavićemo na privatizaciju turističkog i finansijskog sektora, početi privatizaciju u oblasti saobraćaja, pripremaćemo i strategije privatizacije za neke velike sisteme. Na jednoj od prvih sjednica Vlade u 2007. godini donijećemo konkretan plan privatizacije za tu godinu koji se već priprema. Prema posljednjim podacima, u 2006. godini je bilo blizu 500 miliona eura stranih direktnih investicija. Investitori dolaze iz 59 zemalja, a od ukupno 3.000 registrovanih stranih firmi izdvaja se 15 najvećih koje su u posljednjih nekoliko godina investirale preko 700 miliona eura. Gotovo 20.000 zaposlenih radi u firmama čiji su vlasnici strani investitori, a 40 odsto ukupnih stranih investicija u 2006. godini realizovano je u sektoru finansijskih usluga, oko 23 odsto u oblasti turizma. Očekivanja su da će 2007. biti oko 550 miliona stranih investicija.
Da li je tačno da ste odbijali da budete predsjednik Savjeta za privatizaciju?
Savjet za privatizaciju još nijesmo formirali. Učinićemo to na jednoj od prvih sjednica u 2007. godini. Nijesam odbio da budem predsjednik Savjeta za privatizaciju, već je jednostavno moje razmišljanje da treba poslove podijeliti na što više ljudi koji rade u Vladi i tačno je da je moj plan i moja ambicija da Savjet za privatizaciju vodi neko od članova Vlade.
Prošlo je vrijeme gospodara
Podgorica - Vrijeme gospodara Crne Gore je prošlo, premijerski teret je težak, ali kaže da se trudi da ga nosi kao običan čovjek, bez tjelohranitelja, zadovoljan dosadašnjim radom tima koji predvodi.
Za godinu koja počinje u ponoć najavljuje sistematičniju borbu protiv kriminala i korupcije, uključujući i uklanjanje švercovanih cigareta sa crnogorskih ulica, nastavak zahtjevnih evropskih integracija, veće st-rane investicije i bolji život.
Predsjednik Vlade Željko Šturanović, koga jedni smatraju neuobičajeno zdravim izdankom 17-godišnje vladavine DPS-a a drugi premijerom koji neće uspjeti da izađe iz sjenke svog prethodnika, rekao je u intervjuu "Vijestima"da je njegova Vlada u proteklih 50 dana "predano radila na realizaciji svih programskih ciljeva".
Njenim najvažnijim rezultatima ocjenjuje prijem Crne Gore u Partnerstvo za mir, završetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji, zaključivanje sporazuma CEFTA, dogovor o postepenom povećanju minimalne cijene rada sa 50 na 55 eura i sporazum sa Srbijom o isplati penzija građanima koji žive u Crnoj Gori. Vlada završava unutrašnju reorganizaciju resora i program rada za narednu godinu.
"Ako me pitate je li to dovoljno, naravno da ću odgovoriti da nije, jer moramo i dalje da radimo na povećanju materijalnog položaja zaposlenih u državnoj upravi i u ostalim oblastima ali se u ovom trenutku sigurno nije moglo više imajući u vidu naše materijalne mogućnosti, koje smo projektovali i u budžetu za 2007", rekao je Šturanović.
Kakva je atmosfera na sjednicama Vlade? Da li je njen personalni sastav, kao rezultat unutarpartijskih i unutarkoalicijskih kompromisa, pokazao i neke loše strane?
Sve su vlade na određeni način kompromis, nema idealnih premijera, nema idealnih vlada, one su objektivno moguće u datom trenutku. Vlada djeluje homogeno, radi kvalitetno i po komisijama i na plenarnoj sjednici i nijesam do sada uočio bilo kakve nedostatke kada je u pitanju koordinacija i rješavanje zadataka koje dobijaju ministarstva. Mislim da će to Vlada pokazati i u realizaciji programa rada koji je planiran za 2007. godinu, koji će po svojoj dinamici i kvantitetu zahtijevati maksimalni angažman svih njenih članova.
Jedna od glavnih boljki Crne Gore je slaba primjena zakona i nedovoljna odgovornost od vrha do posljednje instance vlasti i državne uprave. Stoje li takve ocjene?
- Crna Gora je posljednjih nekoliko godina uradila mnogo na usaglašavanju svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Svi zakoni prvo dobijaju zeleno svjetlo eksperata Savjeta Evrope sa aspekta usaglašenosti sa evropskim standardima, pa onda idu dalje u Vladinu i skupštinsku proceduru. Dobro je donijeti kvalitetan zakon, ali je isto tako važno kvalitetno ga implementirati. Slažem se da na dosljednoj implementaciji zakona treba i dalje da radimo. Ona je često vezana i za značajne materijalne obaveze, zato smo u budžetu za 2007. ministarstvima predvidjeli odgovarajuća sredstva, koja će biti koliko-toliko dovoljna da se obezbijedi kvalitetna implementacija zakona.
Dosljedna i kvalitetna implementacija zakona je jedna od obaveza na našem evropskom putu i moramo joj kvalitetno odgovoriti, ako želimo Evropi da pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori ima ozbiljnog partnera. Uvjeren sam da za to postoji puna politička volja, spremnost i administrativni kapaciteti, koje ćemo i dalje izgrađivati. Dosljedna i kvalitetna implementacija zakona je uslov bez koga evropske perspektive Crne Gore mogu biti samo iluzija.
Najavili ste formiranje specijalnog tima za borbu protiv korupcije, drugog velikog problema Crne Gore. Šta ste konkretno do sada preduzeli, ko će sve biti u tom timu, koji resori, koji ljudi?
Uvijek ističem da korupcija nije problem samo Crne Gore, ne da bih relativizovao njegov značaj, već da bih ukazao da je on manje-više karakterističan za sve zemlje, a posebno za one u tranziciji. Ali, korupcija u Crnoj Gori je naš problem i mi se moramo baviti iskorjenjivanjem tog zla.
Prva važna stvar je da za to postoji politička volja i ja vas uvjeravam da ona u Crnoj Gori apsolutno postoji.
Druga pretpostavka je stvaranje dobre pravne infrastrukture. Dobro je da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u regionu koja je donijela posebnu Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i Akcioni plan za njenu realizaciju. Sastavni dio Akcionog plana je i predlog da se formira Nacionalni komitet koji će pratiti realizaciju tog dokumenta. O tome je već bilo razg-ovora. Ideja je da u taj tim uđu, osim ljudi iz Vlade, i predstavnici različitih političkih subjekata i civilnog sektora i da na taj način pokažemo i domaćoj i međunarodnoj javnosti da postoji širok društveni front u Crnoj Gori za zajedničku borbu protiv korupcije.
Vlada će u 2007. predložiti donošenje novog zakona o krivičnom postupku kojim će biti predviđeno da se mjere tajnog nadzora mogu primjenjivati i na ova krivična djela, jer je korupcija po definiciji teško dokaziva. Efikasna borba protiv nje može se uspješno dovesti do kraja između ostalog i primjenom mjera tajnog nadzora.
Veoma bitna treća komponenta je jačanje institucija i organa koji se generalno bore protiv kriminala, uključujući i korupciju: Uprave policije, tužilaštva i sudstva. Već sam razgovarao sa direktorom Uprave policije o potrebi da se u okviru odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i odjeljenja za borbu protiv privrednog kriminaliteta, posebno obuči jedan broj ljidi, koji bi se na visoko specijalizovani način bavili otkrivanjem ovakvih negativnih društvenih pojava. Mislim da i u okviru tužilaštva i sudstva treba izvršiti sličnu unutrašnju specijalizaciju.
Rekli ste da je Vaša Vlada kontinuiteta sa Đukanovićevom. Da li je njegova vlada igdje pogriješila i u čemu? Da li ćete išta mijenjati, makar u načinu rada, donošenja odluka, eventualnim konsultacijama sa opozicijom i šire u društvu oko nekih državnih ciljeva?
- Ne postoji vlada u svijetu koja negdje nije pogriješila. Niko mi ne bi povjerovao kada bih rekao da prethodna vlada nije negdje pogriješila ili da ova, kojom predsjedavam, neće tokom mandata napraviti grešku. Bitno je da tih grešaka bude što manje i da konačna ocjena bude pozitivna. Smatram da je generalna ocjena o radu prethodne Vlade veoma pozitivna, što sam već više puta kazao. Unijeću novine u način rada Vlade, kao što svaki čovjek koji dođe na čelo jednog tima donosi i neke nove stvari. Određenih promjena već ima i kada je u pitanju obavljanje poslova u samoj Vladi, a vjerujem i njen odnos prema nekim drugim segmentima.
Često Vam naročito opozicija prebacuje da se odluke vaše Vlade donose van nje, u neformalnim centrima moći, kod predsjednika DPS-a i drugim instancama. Da li možete sa stopostotnom sigurnošću reći da je vaša riječ zadnja pri donošenju odluka?
- Odluke ove Vlade se donose na njenim sjednicama i sa zadovoljstvom mogu da kažem da se donose jednoglasno. Znam za primjedbe, optužbe, da su centri odlučivanja van Vlade. Ne mislim od toga previše da se branim, samo ću ponoviti da onima koji tako govore, a koji me ne poznaju, moj negativan odgovor vjerovatno neće mnogo značiti, a onima koji me poznaju ne treba mnogo objašnjavati da se odluke donose na sjednicama Vlade i u proceduri koja je predviđena poslovnikom i zakonskim propisima.
Da li održavate komunikaciju sa bivšim premijerom. Da li se do sada desilo da Đukanović interveniše kod vas u vezi neke odluke i kaže nemojte to tako nego ovako. Da li ćete uvažiti eventualno njegove zahtjeve u budućnosti? Kako funkcionišu konsultacije na nivou koalicije?
- Sa predsjednikom Đukanovićem često razgovaram i razmjenjujemo mišljenja o mnogim pitanjima. Međutim, sa sigurnošću mogu da tvrdim da do sada apsolutno nije bilo njegovih pokušaja da na bilo koji način sugeriše donošenje neke odluke u Vladi, a siguran sam da će tako biti i u narednom periodu. Imam i koalicione razgovore na najvišem nivou, sa g. Đukanovićem i g. Krivokapićem. Tu se, naravno, ne razmatraju operativna pitanja iz domena rada Vlade, već stvari načelnog karaktera, vezane za definisanje stavova oko važnih pitanja na političkom nivou. Imali smo par konsultacija i do sada nije bilo nekih značajnijih pitanja o kojima smo imali različita mišljenja.
U kakvim ste odnosima sa ministrom inostranih poslova? Zašto nijeste bili na njegovom novogodišnjem prijemu?
- Sa ministrom Roćenom sam u dobrim odnosima, kao i sa svim ministrima u Vladi. Planirao sam da budem na njegovom prijemu i obećao sam da ću doći. Međutim, obaveze predsjednika Vlade su takve da se sastanak koji sam bio isplanirao neposredno prije toga, nažalost produžio zbog obilja problematike koju smo razmatrali, pa zato nijesam prisustvovao prijemu.
Razumijete li se bolje sa g. Marovićem ili sa g. Đukanovićem?
Sve ovo vrijeme trudio sam se da izgradim neku svoju poziciju, neko svoje gledanje na posao kojim se bavim i tako ću sigurno raditi ubuduće. Tokom četiri godine u Đukanovićevoj vladi, imao sam sa njim veoma kvalitetnu saradnju. Uvjeravam vas da sam kao ministar pravde u obavljanju svih poslova imao apsolutnu slobodu u kreiranju onih rješenja za koja sam, zajedno sa timom u ministarstvu, smatrao da su najcjelishodnija. Poštujem i jednog i drugog, sa obojicom sarađujem i komuniciram, ali nastojim da poslu koji obavljam dam lični pečat i prepoznatljivost.
Ekspert instituta EU Džudi Bat izjavila je nakon vašeg izbora da ste vi sada “gospodar” Crne Gore i da to treba na djelu da pokažete. Kako ste doživjeli tu izjavu?
- Mislim da tu izjavu ne treba tumačiti u duhu naših tradicionalnih shvatanja o gospodarima i podanicima, jer je vrijeme gospodara vezano za prošla vremena, za neke ranije periode u istoriji države Crne Gore i ja se u tom smislu zaista ne osjećam gospodarom. Uvjeren sam da ni gospođa Bat nije imala u vidu taj kontekst. Njenu izjavu sam protumačio kao potenciranje obaveza i odgovornosti koje ima Vlada, odnosno premijer u vrijeme kad donosimo veoma važne odluke o našem evropskom putu i našem ekonomskom razvoju. Riječ je o brojnim i veoma važnim pitanjima i u tom smislu i Vlada i ja kao premijer imamo veoma odgovoran odnos prema poslu koji nam je povjeren. Smatram da je vrijeme gospodara vezano za neke istorijske dimenzije naše države Crne Gore i da na posao predsjednika Vlade, treba gledati kao i na svaki drugi. Bez obzira na značajne nadležnosti, posebno u određenim oblastima, trudim se da taj teret nosim kao svaki običan čovjek.
M.JOVOVIĆ - N. RUDOVIĆ
--------------------------------------------------------------------------------
NE PLANIRAM DA VODIM SAVJET ZA PRIVATIZACIJU
Šta će se desiti sa privatizacijom? Da li ima konkretnih planova, da li će biti novih investicija?
- Već je privatizovano 80-85 odsto preduzeća i planiramo da i tokom 2007. i u narednim godinama nastavimo sa privatizacijom, a nadam se da će se ona za vrijeme mandata ove Vlade, u najvećem dijelu, završiti. Akcenat tokom 2007. godine, stavićemo na privatizaciju turističkog i finansijskog sektora, početi privatizaciju u oblasti saobraćaja, pripremaćemo i strategije privatizacije za neke velike sisteme. Na jednoj od prvih sjednica Vlade u 2007. godini donijećemo konkretan plan privatizacije za tu godinu koji se već priprema. Prema posljednjim podacima, u 2006. godini je bilo blizu 500 miliona eura stranih direktnih investicija. Investitori dolaze iz 59 zemalja, a od ukupno 3.000 registrovanih stranih firmi izdvaja se 15 najvećih koje su u posljednjih nekoliko godina investirale preko 700 miliona eura. Gotovo 20.000 zaposlenih radi u firmama čiji su vlasnici strani investitori, a 40 odsto ukupnih stranih investicija u 2006. godini realizovano je u sektoru finansijskih usluga, oko 23 odsto u oblasti turizma. Očekivanja su da će 2007. biti oko 550 miliona stranih investicija.
Da li je tačno da ste odbijali da budete predsjednik Savjeta za privatizaciju?
Savjet za privatizaciju još nijesmo formirali. Učinićemo to na jednoj od prvih sjednica u 2007. godini. Nijesam odbio da budem predsjednik Savjeta za privatizaciju, već je jednostavno moje razmišljanje da treba poslove podijeliti na što više ljudi koji rade u Vladi i tačno je da je moj plan i moja ambicija da Savjet za privatizaciju vodi neko od članova Vlade.