Poserebice Ne Naucise Nista Od Istorije

[Zvek_Zivi_Cetinjanin]

POSEREBICE OPET ODJEBANE OD BANDE VELJEGEDZOVANA IZ SEREBIJE HAHAHAHAHAHAHA ,ISTORIJA SE PONAVLJA PO KO ZNA KOJI PUT !
ANDRIJA MANDIĆ RAZOČARAN ODNOSOM BEOGRADA PREMA :suicide: :rofl: :hump:

I Koštunica i Tadić nas ignorišu


Podgorica - Lider Srpske GLISTE Andrija Mandić požalio se najtiražnijem srpskom tabloidu, "Kuriru", da predsjednik i premijer Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica ignorišu Srpsku listu.
"Poslije referenduma, mi smo se, kao Srpska GLISTA, preko peticije obratili Vladi i predsjedniku Srbije. Tu peticiju je potpisalo više od 70.000 ljudi iz svih mjesta Crne Gore, sa zahtjevom da se usvoji novi zakon o državljanstvu Srbije koji bi svim Srbima van matice omogućio dobijanje državljanstva. Šef naše kancelarije u Beogradu je prije šest mjeseci uputio dopis predsjednicima Vlade i Republike s molbom da prime predstavnika SL, koji želi da im uruči te potpise. Nažalost, još nijesmo dobili nikakav odgovor", rekao je Mandić.
On je kazao da su se "nadali da Srbija neće odbaciti svoje sunarodnike i prema njima zauzeti isti stav kao i prema onima koji su prvenstveno na antisrpskom talasu i uz veliku referendumsku krađu odvojili Crnu Goru od Srbije".
"Međutim, ko god u Srbiji i dalje vjeruje da su mu crnogorski separatisti Đukanović, Marović, Vujanović ili Medojević bliži od Srba iz Crne Gore, mi ga nećemo ubjeđivati u suprotno", dodao je Mandić.
On je ocijenio i da Vlada i predsjednik Srbije "kao da ne primjećuju da u Crnoj Gori živi 32 odsto njihovih sunarodnika". "Očigledno, ne vide probleme koje imaju Srbi u Crnoj Gori. Kao da nas se stide i kao da smo mi manje važni od sunarodnika koji žive u drugim državama. A mi tražimo samo znak pažnje, koji ništa ne košta", naveo je Mandić.
On je kazao da trenutna parlamentarna većina ne želi da prizna nikakva prava Srbima kao konstitutivnom narodu.
"Recimo, svake večeri imate dva sata na javnom servisu albanskog programa, a nemate ni sekunde srpskog", naveo je Mandić.
Mandić je rekao da bi prvi korak Srbije trebalo da bude donošenje novog zakona o državljanstvu, koji bi svim Srbima izvan Srbije omogućio pravo na državljanstvo Srbije.
"Ako je Hrvatska svakom Hrvatu koji živi u Crnoj Gori omogućila da dobije hrvatski pasoš, ne vidim zašto bi Srbija bježala od svojih sunarodnika..", dodao je lider SNS-a.
On je naveo i da bi Srbija trebalo da otvori ambasadu u Crnoj Gori i za ambasadora odredi "ozbiljnog i odgovornog čovjeka".
"Konačno, treba da čujemo jednom da neko iz Beograda pita vlasti u Crnoj Gori "gospodo, šta radite i kakav je vaš odnos prema Srbima koji žive u vašoj državi", rekao je Mandić.


ISTORIJA SE OPET PONAVLJA DOK IRVASI POSEREbljeni NE NESTANU SA ZEMALJSKE KUGLE !

PRELAZAK 300 VASOJEVIĆA U SRBIJU I NJIHOVO STRADANJE

Početkom maja 1861. knjaz Nikola je preduzeo nekoliko tajnih radnji na podizanju narodnog ustanka u krajevima pod turskom upravom. U to vrijeme došlo je do odlaska 300 Vasojevića za Srbiju. Cilj njihova odlaska nije do kraja rasvijetljen, a glavni akteri u sporu nastalom oko njihovog odlaska, kneževi Mihailo i Nikola, nijesu se mnogo trudili da sa njega skinu veo tajanstvenosti. Krajem maja grupa vasojevićkih junaka, nakon pričešća u manastiru Đurđevi Stupovi, pošla je tajom za Srbiju. Turske straže otkrile su pokret Crnogoraca i pokušale ih zaustaviti. Međutim, ovi borci su otkonili opasnost i sijekući Turke došli na granicu Srbije. Očekivali su oduševljeni doček, a namjesto toga dočekao ih je Mihailov oficir Alimpić i naredio im da predaju oružje. Vasojevići su to odbili govoreći da su došli da traže pomoć od Srbije da se pridruže ustanicima u Hercegovini, ali ih je opkolila vojska i policija užičkog okruga. Mučeni su glađu tri dana i na kraju su morali predati oružje. Tim činom Srbija je htjela dokazati Turskoj da je nevina u čitavoj stvari. No, prava stradanja Vasojeviće su čekala na povratku u Crnu Goru. Internirani u manjim grupama po Valjevu, Kragujevcu, Čačku čekali su dok se okončaju pregovori između Nikole i Mihaila. Dozvoljeno im je da se u malim grupama prebacuju u domovinu. Te grupe su napadane od strane Turaka, jer se očekivao njihov prelazak preko turske teritorije i uz velike žrtve stizale su u Vasojeviće. Stradalnicima iz ovoga pohoda Nikola je podigao spomenik, a preživjele odlikovao najvećim crnogorskim odlikovanjima. Simu Popoviću knjaz Nikola je izjavio da je ovo "spomenik izdajstva Srbije".

[Zvek_Zivi_Cetinjanin]

Nema države koja je
bezimena i anacionalna


Pravo Crnogoraca da ustavno nominuju svoj jezik crnogorskim je jedan od fundamentalnih elemenata da se postoji kao nacionalni subjekt i važna simbolična potvrda tog postojanja. Jezik je najsigurniji čuvar duhovnog identiteta i trezor duhovnih i moralnih vrijednosti jednog naroda

Na početku ovog kratkog, kondenzovanog teksta ističem da navedena analiza nema pretenzije da podrobno i detaljno analizira sve kompleksnosti i kontradikcije istorijske i društvene crnogorske zbilje. Motiv sljedećih redova je moj skromni pogled na neke činjenice poslije faktuma nezavisnosti Crne Gore, u svjetlu projekcija normativno - pravnih rješenja novog ustava. A, ono što je najvažnije u ovoj analizi, neka bude iskazano kao oblik objašnjavanja nekih aktuelnih nedoumica.
Za ovaj mah, istaći ću nekoliko misli. Nemam nedoumice i držim da nije pretenciozno ukazati na dobro osmišljeni i istrajni pristup koji se ogleda u dvovjekovnom pritisku na crnogorsku istorijsku svijest, na svijest o dugovjekom istorijskom opstajanju. Na fonu realnog razumijevanja naravi ove pojave, treba istaći da je neporeciva istina postojanje pritiska na memorijsku svijest Crnogoraca, i ugrađivanje svijesti koja konstantno, rastajući se sa svakim obzirom, insistira na istosti sa srpskim nacionalnim bićem. I dalje je živući pritisak na biće crnogorskog jezika, da dragovoljno na svom jeziku, prizna da ne postoji. Osnovni razlog za ovo moje konstatovanje je činjenica da je pitanje službenog jezika u Crnoj Gori prvenstveno civilizacijski, a ne politički problem. Pravo Crnogoraca da ustavno nominuju svoj jezik crnogorskim je jedno od fundamentalnih elemenata da se postoji kao nacionalni subjekt i važna simbolična potvrda tog postojanja. Bjelodano je jezik najsigurniji čuvar duhovnog identiteta i trezor duhovnih i moralnih vrijednosti jednog naroda. No, nadati se da ćemo ipak pronaći put u tokove autentične i moderne civilizovanosti, a ne bezdani ambis vječitih kontradiktornosti, apsurda i imkopatibilija. Ovdje, biću slobodan konstatovati i činjenicu da bi se Crnogorci morali pozabaviti svojim istorijskim kontraverzama i svojim homodupleksom. Moramo se civilizacijski izmaknuti od istorijskih ponora i razvalina trulog mitomanstva. Stvarnosna i državotvorna logika nalaže da moramo izaći iz zone pseudo-istorijske i kvazi-epske meditacije. Mora prestati proces degradiranja tradicije i nacionalnog pamćenja, kao etičkih sublimata trajnog i elemenata afirmativnog personalnog i kulturnog identiteta. U prilog navedenog ističem Senekinu misao: "Ko ne zna u koju luku plovi, njemu ni jedan vjetar nije povoljan". Nadam se da ničeg nema upitnog ni pogodbenog, uprkos naših znavenih razlika i različitosti, u činjenici koju izlažem analitičkoj pažnji, da je Crna Gora sa svim atributima istorijske, nacionalne i vjerske posebnosti i sa afirmacijom multietničkog i multikonfesionalnog društva - dugoročni realitet. Označena tvrdnja, korjeni moje uvjerenje da su slijedom elementarne društvene logike za nama nastojanja i natražnjački procesi da se Crna Gora nacionalno - kompromiserski obezliči. Ovo ističem u svjetlu činjenice da u Evropskoj uniji nema građanskog društva, nema države, koje je bezimeno i anacionalno. Nadalje, sa konstitucionalnog stanovišta, Ustav kao označitelj divergentnih i dinamičnih društvenih procesa, unutar kojih su vidljivi produktivni i intenzivni kontinuiteti paralelni sa stanovitim diskontinuitetima, mora uvažiti i naprijed navedene fakte.
Još jedan fragment opservacije, nakon izrečenog, čini mi se oportunim u pokušaju djelimičnog razumijevanja našeg društvenog realiteta. Naime, treba imati na umu da istorijska i savremena praksa pokazuju da se ustavi prave saobrazno realijama svakog društva, a ne prema teorijskim modelima, koji su uvijek apstraktni. Saglasno prednje izrečenom, Ustav bi trebao biti ustavno - pravni temeljac moderne, naše Crne Gore. U ovom bremenom vremenu, Crna Gora zahtijeva takav ustavni poredak koji će joj obezbijediti otklon od "ujedinjujuće" politike 1918. godine (i njenih dugotrajnih nasljednica) i vratiti joj civilizacijsko, nacionalno - istorijsko i duhovno dostojanstvo. Zbiljska alternativa, ma koliko se doimala nekima promašenom, je da se Crna Gora mora ustavno i političko - ekonomski primjeriti evropskim integrativnim vrijednostima. Završavam ovu pravničku minijaturu o smjerovima, ciljevima, karakteru činjenja i dešavanja u svjetlu ustavno - pravne kompozicije, latinskim načinom promišljanja koji nije dezaktuelizovan ni danas:" Corrige prarterium, praesene rege, cerne futurum" (Ispravljaj prošlo, upravljaj sadašnjim i gledaj u budućnost).

[Zvek_Zivi_Cetinjanin]

POLITIČKI ANALITIČAR SRĐAN DARMANOVIĆ OCIJENIO

Broj Srba pašće ispod 20 odsto



Podgorica, 2. juna(Mina) - Politički analitičar Srđan Darmanović ocijenio je da će broj Srba u Crnoj Gori spasti na manje od 20 odsto. "Crnogorci i Srbi su političke kategorije koliko i etničke", rekao je Darmanović za londonski “Fajnenšel tajms” u članku o Crnoj Gori kao državi na prvu godišnjicu izglasavanja nezavisnosti. U tekstu se za Darmanovića navodi da je "profesor političkih nauka na katedri u Podgorici koji podržava nezavisnost".
List piše da je Crna Gora godinu nakon nezavisnosti počela svoj normalni demokratski put na Balkanu, inflacija je pala, veze sa EU i NATO-m su jače, a političari raspravljaju o svakodnevnim socijalnim i ekonomskim problemima. U tekstu pod nazivom “Intenziviraju se etničke debate” navodi se da “ipak kada članovi parlamenta diskutuju o tekstu predloženog ustava, debate o etničkim pitanjima postaju još intenzivnije u primorsko-planinskoj republici sa 650 hiljada stanovnika”.
"Političke grupe u prošlogodišnjoj referendumskoj kampanji preživjele su prepirku o tome kako nazvati zvanični jezik - crnogorski ili srpski", navodi se u tekstu.