VAMPIR
08-17-2007, 09:13 PM
http://www.kurir-info.co.yu/Arhiva/2006/januar/18/Slike/vesti/0501.jpg
Ikona Bogorodice Filermosa, jedna od najvecih hriscanskih svetinja, iako ne pripada nasem kulturnom nasljedju, nakon osam vjekova lutanja, smjestena je u Narodnim muzeju Crne Gore, gdje ce uskoro biti prezentirana. Rijec je o jednoj od najznacajnijih i svakako najinteresantnijih hriscanskih svetinja, koja ima vise nivoa znacenja, religiozno - relikvijskih. Pripada cudotvornim ikonama i ima umjetnicki i opste kulturni znacaj. Ona ne samo da je interesantna po svojoj religijskoj, kulturnoj i umjetnickoj vrijednosti, naglasava Petar Cukovic, direktor Narodnog muzeja, nego i po putovanju „kroz prostor i vrijeme".
Najranija istorijska pamcenja govore, da ona potice sa ostvrva Rodos, cija je bila i zastitnica. Legenda kaze da je ova ikona cudotvorna i donosi srecu i snagu veze se za rad Jovanovaca. Legenda govori o tome, kako je ikonu slikao apostol Luka i prema tom pamcenju ikona je, naravno, mnogo starija nego prema pretpostavkama koje njen nastanak situiraju izmedju posljednjih godina 12. vijeka, sve do 14. vijeka, zavisno od opservacija za sada uskog kruga strucnjaka koji su je vidjeli i obradjivali. Istorijsko pamcenje pouzdano zna da su je Jovanovci donijeli na Maltu negdje u 16. vijeku i da je tamo bila sve do 1789. godine, kada „dolazi" na ruski dvor. Upravo tamo stari metalni okov zamijenjen je zlatnim i aplicirani su izuzetno vrijedni dragulji, dijamanti, safiri i rubini. Borduru oko oreola cini dvostruki red dijamanata, njih 270, a u medjuprostoru su trolisti od brilijanata i rubina.
Nakon Oktobarske revolucije, ikona je sklonjena najprije u Dansku, potom kratko vrijeme u pravoslavnoj crkvi u Berlinu i konacno na dvor Karadjordjevica u Beogradu. Pred pocetak Drugog svjetskog rata dolazi u Crnu Goru, a od 1978. godine nalazi se u Narodnom muzeju Crne Gore. Kada je dopremljena u muzej na njoj nije bilo vidnih ostecenja, osim sto je nedostajao smaragd u sredini niske, naglasava Cukovic i dodaje:
- Vrijeme nije mnogo uticalo na njenu ljepotu, na kolorit, i ako se tragovi patine vide na njenom liku. Tragovi bojenog sloja, kao i pozlata, govore da se radi o vrhunskom o stvarenju vizantijske umjetnosti.
Ovih dana privode se kraju radovi na posebnoj kapeli (Plava kapela) u okviru prostora Umjetnickog muzeja, u zgradi Vladinog doma, gdje ce konacno biti izlozena i na taj nacin dostupna javnosti.
http://www.mediaclub.cg.yu/kultura/arhiva/05-00/23.htm
Ikona Bogorodice Filermosa, jedna od najvecih hriscanskih svetinja, iako ne pripada nasem kulturnom nasljedju, nakon osam vjekova lutanja, smjestena je u Narodnim muzeju Crne Gore, gdje ce uskoro biti prezentirana. Rijec je o jednoj od najznacajnijih i svakako najinteresantnijih hriscanskih svetinja, koja ima vise nivoa znacenja, religiozno - relikvijskih. Pripada cudotvornim ikonama i ima umjetnicki i opste kulturni znacaj. Ona ne samo da je interesantna po svojoj religijskoj, kulturnoj i umjetnickoj vrijednosti, naglasava Petar Cukovic, direktor Narodnog muzeja, nego i po putovanju „kroz prostor i vrijeme".
Najranija istorijska pamcenja govore, da ona potice sa ostvrva Rodos, cija je bila i zastitnica. Legenda kaze da je ova ikona cudotvorna i donosi srecu i snagu veze se za rad Jovanovaca. Legenda govori o tome, kako je ikonu slikao apostol Luka i prema tom pamcenju ikona je, naravno, mnogo starija nego prema pretpostavkama koje njen nastanak situiraju izmedju posljednjih godina 12. vijeka, sve do 14. vijeka, zavisno od opservacija za sada uskog kruga strucnjaka koji su je vidjeli i obradjivali. Istorijsko pamcenje pouzdano zna da su je Jovanovci donijeli na Maltu negdje u 16. vijeku i da je tamo bila sve do 1789. godine, kada „dolazi" na ruski dvor. Upravo tamo stari metalni okov zamijenjen je zlatnim i aplicirani su izuzetno vrijedni dragulji, dijamanti, safiri i rubini. Borduru oko oreola cini dvostruki red dijamanata, njih 270, a u medjuprostoru su trolisti od brilijanata i rubina.
Nakon Oktobarske revolucije, ikona je sklonjena najprije u Dansku, potom kratko vrijeme u pravoslavnoj crkvi u Berlinu i konacno na dvor Karadjordjevica u Beogradu. Pred pocetak Drugog svjetskog rata dolazi u Crnu Goru, a od 1978. godine nalazi se u Narodnom muzeju Crne Gore. Kada je dopremljena u muzej na njoj nije bilo vidnih ostecenja, osim sto je nedostajao smaragd u sredini niske, naglasava Cukovic i dodaje:
- Vrijeme nije mnogo uticalo na njenu ljepotu, na kolorit, i ako se tragovi patine vide na njenom liku. Tragovi bojenog sloja, kao i pozlata, govore da se radi o vrhunskom o stvarenju vizantijske umjetnosti.
Ovih dana privode se kraju radovi na posebnoj kapeli (Plava kapela) u okviru prostora Umjetnickog muzeja, u zgradi Vladinog doma, gdje ce konacno biti izlozena i na taj nacin dostupna javnosti.
http://www.mediaclub.cg.yu/kultura/arhiva/05-00/23.htm