Sivi_Sokol
12-24-2007, 02:09 PM
ČAVOGLAVE - Ponosni gorštaci na braniku domovine
Čavoglave, selo o kojemu nikada nitko nije rekao ništa, a niti napisao ništa. Kad krenete iz Drniša cestom prema Splitu, na lijevoj strani je planina Svilaja, a na desnoj brdo Moseć. Cesta vijuga uz rijeku Čikolu i rijeku Vrbu i tako dolazimo do Čavoglava, prelazimo preko Muća te stižemo u drevni Klis gdje se pruža pogled na tvrđavu Petra Kružića. Čavoglave su od Drniša udaljene 17 km prema Splitu. Drniš i cijela Dalmatinska zagora piju vodu iz Čavogalva. Nijedna vlast o Čavoglavcima nije nikada vodila računa, Čavoglavci su uvijek vlastima uredno plaćali porez ali o toj vlasti nisu previše brinuli. Čavoglave su 1890. imale 1100 stanovnika, a danas tek 200. Za vrijeme II. svjetskog rata Čavoglavci nisu bili ni u ustašama, ali bogme ni u partizanima.
Prema kazivanju dr. Ivana Matića koji mi je puno pomogao u sastavljanju ovog teksta, njegov djed Ivan Matić Tomalović rukovodio je svojom vlastitom milicijom iz čega proizlazi da se nijedna vojska nije nikada zadržala u tom selu. Za vrijeme II. svjetskog rata partizani su obitavali u Pribudama, a u Kljavcima su bile ustaše. Nitko od njih nije dolazio u Čavoglave osim što su im Čavoglavci davali stoku, a partizani su za tu stoku Čavoglavcima davali potvrde tako da je selo nakon rata »vrvilo« od partizanskih potvrda.
Selo se izvorno zove Čevoglave i danas stari seljak u selu kazuje »Čevoglave« što dolazi od čevo (staroslavenski izvor)i glavica (brežuljak). To znači da oko sela ima puno glavica i brežuljaka, te čeva - izvora.
Glavni izvor je rijeka Čikola koja izvire u samom selu i protječe kroz selo. Kroz selo protječe i rječica Vrba. Ona izvire kod Muća i ulijeva se u Čikolu. U selu je žarulja gorjela prije nego u Drnišu i to na pogon preko vlastitog agregata u Mlinicama.
Ljudi u Čavoglavama su snažni, srasli s prirodom i ne treba se čuditi što ih je tako puno rasuto po cijelom svijetu. Dr. Ivan Matić mi kazuje da je samo iz korijena njegovog djeda izraslo 50 intelektualaca svih profila.
Čavoglavci su privrženi obitelji, svom domu i svi se svake godine vraćaju u Čavoglave da bar nešto pomognu u obnovi doma i obradi zemlje. U Australiji živi Ante Dabro, veliki umjetnik i kipar, rođeni Čavoglavčanin koji je doživio tu čast da bude dobitnik FULBRIGHT stipendije. Britanska kraljica Elizabeta II. bila je na otvorenju njegovog spomenika pomorcima u Sydneyu za proslave nezavisnosti australske države.
Ivan Matić mi je rekao da namjeravaju predložiti gradu Šibeniku da on izradi spomenik hrvatskom kralju Petru Krešimiru. U Čavoglavama se uvijek borilo s prirodom i umiralo s njom. Seljak tog podneblja je duboko religiozan i priroda je nesumnjivo potakla i čvrstoću i hrabrost. Čavoglave su 5 km udaljene od mauzoleja velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Meštrovićevo selo Otavice udaljeno je 10 km, a u selu Korošice prema Splitu rođen je Ante Topić Mimara. Iz Čavoglava korijene vuku i Gotovci, pa tako iz tog kraja potječe i veliki hrvatski skladatelj Jakov Gotovac rođen u selu Vinovo Gorje. Njegova opera »Ero s onoga svijeta« zorno prikazuje život pučanstva tog podneblja. Dr. Ivan Matić mi kazuje o puno liječnika, umjetnika i drugih intelektualaca rasutih po cijelom svijetu koji potječu iz Čavoglava. Tako u samom Pentagonu, središtu američke vojske na službi je i general Gabela, rodom Čavoglavac. Mnogi Čavoglavci imaju i vojne povijesti tako da se svi oni najviše ponose službom u staroj austrougarskoj vojsci.
Posebnost pjesme o Čavoglavama je u tome što je pjevaju autentični borci, a ne pjevači. Oni se vesele pobjedi jer je zaustavljen kninski korpus koji je trebao izaći na Kozjak i upravo u tome Čavoglavci vide svoj veliki doprinos u zaustavljanju agresora koji nije došao do Divulja, najjače vojne baze srbosoldateske na Jadranu. Pjesma govori o nadahnuću i samopouzdanju tih boraca jer linija hrvatske obrane na tom području se ne pomiče mjesecima, a Mladićevi tenkovi su se jednostavno morali okrenuti prema Drnišu kao što su se i zloglasni četnici popa Dujića u II. svjetskom ratu, uvijek skloni pljački i hajdučiji, bojali prići Čavoglavama. Čavoglave danas imaju 200 domaćinstava. Ljudi su vezani za svoj kraj tako da se 20. srpnja na blagdan Sv. Ilije i za Božić u selu može naći i do 1000 ljudi, od doktora znanosti do seljaka koji se svi međusobno slažu. Čavoglavci cijene čovjeka po tome koliko je pošten i od kakve je obitelji. Ako je izopćen iz obitelji, ne može ostati u selu. U selu nitko ne zaključava kuću pa ni dr. Ivan Matić kazuje da 15 godina nije bio u svojoj kući prema brdu Svilaja, a ipak u njoj ništa nije nedostajalo. Na Svilaji Čavoglavci imaju štale, volove, ovce, koze. Svilaja je planina-spilja, strateški pogodna za borbu tako da se borci u svakom trenutku mogu tamo skloniti. Oko Čavoglava ima puno zaselaka poput Matića, Perkovića, Gotovaca. Čavoglave nemaju crkvu. Ona se nalazi u susjednom selu Kljaci i posvećena je Sv. Iliji. U toj crkvi se skupljaju seljaci i iz sela Mirlović-polja i Umljanovići. Čavoglavaca ima i u Slavoniji. U selu Garčin jedna trećina sela je rodom iz Čavoglava. Ima ih i u selu Štitari kraj Županje, u Otoku, u Cerniku kraj Gradiške i u Rajevu Selu. Čavoglavci žive i dalje i raduju se unatoč svemu što su doživjeli u bivšoj Jugoslaviji, raduju se novoj Hrvatskoj kao ponosni gorštaci na braniku svoje domovine.
NEVEN VALENT-HRIBAR
HRVATSKI VOJNIK - broj 10
godina druga - 24.04.1992
http://img527.imageshack.us/img527/4263/cavoglavedf9.th.jpg (http://img527.imageshack.us/my.php?image=cavoglavedf9.jpg)
Čavoglave, selo o kojemu nikada nitko nije rekao ništa, a niti napisao ništa. Kad krenete iz Drniša cestom prema Splitu, na lijevoj strani je planina Svilaja, a na desnoj brdo Moseć. Cesta vijuga uz rijeku Čikolu i rijeku Vrbu i tako dolazimo do Čavoglava, prelazimo preko Muća te stižemo u drevni Klis gdje se pruža pogled na tvrđavu Petra Kružića. Čavoglave su od Drniša udaljene 17 km prema Splitu. Drniš i cijela Dalmatinska zagora piju vodu iz Čavogalva. Nijedna vlast o Čavoglavcima nije nikada vodila računa, Čavoglavci su uvijek vlastima uredno plaćali porez ali o toj vlasti nisu previše brinuli. Čavoglave su 1890. imale 1100 stanovnika, a danas tek 200. Za vrijeme II. svjetskog rata Čavoglavci nisu bili ni u ustašama, ali bogme ni u partizanima.
Prema kazivanju dr. Ivana Matića koji mi je puno pomogao u sastavljanju ovog teksta, njegov djed Ivan Matić Tomalović rukovodio je svojom vlastitom milicijom iz čega proizlazi da se nijedna vojska nije nikada zadržala u tom selu. Za vrijeme II. svjetskog rata partizani su obitavali u Pribudama, a u Kljavcima su bile ustaše. Nitko od njih nije dolazio u Čavoglave osim što su im Čavoglavci davali stoku, a partizani su za tu stoku Čavoglavcima davali potvrde tako da je selo nakon rata »vrvilo« od partizanskih potvrda.
Selo se izvorno zove Čevoglave i danas stari seljak u selu kazuje »Čevoglave« što dolazi od čevo (staroslavenski izvor)i glavica (brežuljak). To znači da oko sela ima puno glavica i brežuljaka, te čeva - izvora.
Glavni izvor je rijeka Čikola koja izvire u samom selu i protječe kroz selo. Kroz selo protječe i rječica Vrba. Ona izvire kod Muća i ulijeva se u Čikolu. U selu je žarulja gorjela prije nego u Drnišu i to na pogon preko vlastitog agregata u Mlinicama.
Ljudi u Čavoglavama su snažni, srasli s prirodom i ne treba se čuditi što ih je tako puno rasuto po cijelom svijetu. Dr. Ivan Matić mi kazuje da je samo iz korijena njegovog djeda izraslo 50 intelektualaca svih profila.
Čavoglavci su privrženi obitelji, svom domu i svi se svake godine vraćaju u Čavoglave da bar nešto pomognu u obnovi doma i obradi zemlje. U Australiji živi Ante Dabro, veliki umjetnik i kipar, rođeni Čavoglavčanin koji je doživio tu čast da bude dobitnik FULBRIGHT stipendije. Britanska kraljica Elizabeta II. bila je na otvorenju njegovog spomenika pomorcima u Sydneyu za proslave nezavisnosti australske države.
Ivan Matić mi je rekao da namjeravaju predložiti gradu Šibeniku da on izradi spomenik hrvatskom kralju Petru Krešimiru. U Čavoglavama se uvijek borilo s prirodom i umiralo s njom. Seljak tog podneblja je duboko religiozan i priroda je nesumnjivo potakla i čvrstoću i hrabrost. Čavoglave su 5 km udaljene od mauzoleja velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Meštrovićevo selo Otavice udaljeno je 10 km, a u selu Korošice prema Splitu rođen je Ante Topić Mimara. Iz Čavoglava korijene vuku i Gotovci, pa tako iz tog kraja potječe i veliki hrvatski skladatelj Jakov Gotovac rođen u selu Vinovo Gorje. Njegova opera »Ero s onoga svijeta« zorno prikazuje život pučanstva tog podneblja. Dr. Ivan Matić mi kazuje o puno liječnika, umjetnika i drugih intelektualaca rasutih po cijelom svijetu koji potječu iz Čavoglava. Tako u samom Pentagonu, središtu američke vojske na službi je i general Gabela, rodom Čavoglavac. Mnogi Čavoglavci imaju i vojne povijesti tako da se svi oni najviše ponose službom u staroj austrougarskoj vojsci.
Posebnost pjesme o Čavoglavama je u tome što je pjevaju autentični borci, a ne pjevači. Oni se vesele pobjedi jer je zaustavljen kninski korpus koji je trebao izaći na Kozjak i upravo u tome Čavoglavci vide svoj veliki doprinos u zaustavljanju agresora koji nije došao do Divulja, najjače vojne baze srbosoldateske na Jadranu. Pjesma govori o nadahnuću i samopouzdanju tih boraca jer linija hrvatske obrane na tom području se ne pomiče mjesecima, a Mladićevi tenkovi su se jednostavno morali okrenuti prema Drnišu kao što su se i zloglasni četnici popa Dujića u II. svjetskom ratu, uvijek skloni pljački i hajdučiji, bojali prići Čavoglavama. Čavoglave danas imaju 200 domaćinstava. Ljudi su vezani za svoj kraj tako da se 20. srpnja na blagdan Sv. Ilije i za Božić u selu može naći i do 1000 ljudi, od doktora znanosti do seljaka koji se svi međusobno slažu. Čavoglavci cijene čovjeka po tome koliko je pošten i od kakve je obitelji. Ako je izopćen iz obitelji, ne može ostati u selu. U selu nitko ne zaključava kuću pa ni dr. Ivan Matić kazuje da 15 godina nije bio u svojoj kući prema brdu Svilaja, a ipak u njoj ništa nije nedostajalo. Na Svilaji Čavoglavci imaju štale, volove, ovce, koze. Svilaja je planina-spilja, strateški pogodna za borbu tako da se borci u svakom trenutku mogu tamo skloniti. Oko Čavoglava ima puno zaselaka poput Matića, Perkovića, Gotovaca. Čavoglave nemaju crkvu. Ona se nalazi u susjednom selu Kljaci i posvećena je Sv. Iliji. U toj crkvi se skupljaju seljaci i iz sela Mirlović-polja i Umljanovići. Čavoglavaca ima i u Slavoniji. U selu Garčin jedna trećina sela je rodom iz Čavoglava. Ima ih i u selu Štitari kraj Županje, u Otoku, u Cerniku kraj Gradiške i u Rajevu Selu. Čavoglavci žive i dalje i raduju se unatoč svemu što su doživjeli u bivšoj Jugoslaviji, raduju se novoj Hrvatskoj kao ponosni gorštaci na braniku svoje domovine.
NEVEN VALENT-HRIBAR
HRVATSKI VOJNIK - broj 10
godina druga - 24.04.1992
http://img527.imageshack.us/img527/4263/cavoglavedf9.th.jpg (http://img527.imageshack.us/my.php?image=cavoglavedf9.jpg)