Richard Dawkins - knjige

[Jebivjetar]

Na engleskom jeziku su...


The Selfish Gene
http://rapidshare.com/files/145701926/Richard_Dawkins_-_The_Selfish_Gene__30th_Anniversary_Ed___Abbyy_3passproof_.pdf.html

The God Delusion
http://rapidshare.com/files/145707294/Richard_Dawkins_-_The_God_Delusion__2006_.pdf.html

The Ancestor's Tale
http://rapidshare.com/files/145803037/Richard_Dawkins__The_Ancestor_s_Tale.pdf.html

[Longinus]

Knjige su dostupne i na hrvatskom. Imam "Iluziju o bogu" i "Sebični gen" u izdanju izdavačke kuće "Izvori".

[Domobran88]

O čemu su knjige?

[Königin Luise von Preußen]

Dawkins (http://hr.wikipedia.org/wiki/Richard_Dawkins) piše:

"Ako nam se kaže da je netko imao dug i bogat život u svijetu čikaških gangstera, imali bismo pravo nagađati o tome o kakvu je čovjeku riječ. Mogli bismo očekivati da ima kvalitete snage i grubosti, brzi prst na obaraču i sposobnost da privuče odane prijatelje. To ne bi bili nepogrešivi zaključci, ali iz poznavanja uvjeta u kojima je opstao i napredovao, možemo izvući neke zaključke o njemu. Glavni argument ove knjige jest da smo mi, kao i sve druge životinje, strojevi stvoreni pomoću naših gena. Poput uspješnih čikaških gangstera, naši su geni, ponekad i tijekom milijuna godina, opstali u svijetu vrlo jake konkurencije. Stoga od naših gena očekujemo neke kvalitete. Tvrdim da je dominantna kvaliteta koju moramo očekivati od uspješnog gena njegova bezobzirna sebičnost. Ta će sebičnost gena potom stvoriti sebičnost pojedinačnog ponašanja...." ..
Dawkins u svojim knjigama priznaje da teorija sebičnoga gena nije njegova originalna teorija. Nju su oblikovala istraživanja biologa Nika Tinbergena, G. C. Williamsa, Johna Maynarda Smitha, Williama Hamiltona i Roberta Triversa. Od svojega je mentora Tinbergena Dawkins prihvatio izraze "bihejvioralna mašinerija" i "oprema za opstanak", i pretvorio ih u danas poznatu sintagmu "darvinistički strojevi za opstanak". Ali glavna dostignuća navedenih teoretičara sastoje se u razrješenju darvinističkoga proturječja između egoizma i altruizma u darvinističkoj evoluciji. Ako je naime točna pretpostavka darvinizma o opstanku najpodobnijih, i ako je evolucijski cilj jedinke za sobom ostaviti što veći broj nasljednika, zašto se tijekom evolucije kod nekih vrsta razvija altruizam? Odgovor je: altruizam se pojavljuje samo kao prošireno obilježje osobne koristi, odnosno kao "interes" organizma da sačuva opstanak vlastitih gena kod srodnika. Primjerice, ako je količina potomstva kriterij po kojemu se kalvinistički, ili po zakonu vjerojatnosti, može nagađati da će opstati upravo rod najplodnijih, onda se pčele radilice ne rukovode darvinističkim sebičnim načelom, jer nemaju vlastitoga potomstva. Smijemo li na temelju toga zaključiti da je darvinizam pogrešan? Naprotiv. Tinbergenova su istraživanja pokazala da je altruizam...
..