Ace Rimmer
02-22-2006, 02:58 PM
U prilog raspravi gdje se nalazila srednjevjekovna Hrvatska u IX. i X. stoljeću dajem ovu analizu Porfirogenetovog navoda o teritorijalnoj raspodjeli Hrvatske:
«Njihova zemlja je podijeljena u 11 županija: Hleviana, Tzenzena, Emota, Pleva, Pesenta, Parathalassia, Brebera, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov ban posjeduje Kribasan, Litzan i Gutzeska.»
http://img.photobucket.com/albums/v690/krilnik/Klaic-PHursv.jpg
Nada Klaić-Sklavinje
DAI u 30. poglavlju koje opisuje Dalmaciju, navodi kao prvu od svih sklavinija u njoj arhontiju Hrvatsku. Izričito kaže da je ta zemlja podijeljena na 11 županija + 3 banova područja. Zbog toga se može dosta sigurno zaključiti da u vrijeme od kada potječe ova informacija na teritoriju Hrvatske nije niti bilo drugih županija i da su nabrojane sve tada postojeće. Relativna veličina županija i činjenica da se u Hrvatskoj u XI. stoljeću javljaju i neke druge županije, potvrđuje da se popis odnosi na IX. i prvu polovicu X. stoljeća.
Nespominjanje bilo kakvih slavonskih županija pak upućuje na to da u vrijeme kad je popis napravljen Slavonija nije bila u sastavu Hrvatske. Iz spisa splitskih sabora 925. i 928. relativno pouzdano znamo da je područje Siska tada potpadalo pod jurisdikciju splitske nadbiskupije. Taj podatak potvrđuje se i vatikanskim popisom biskupijskih gradova koji spadaju u metropoliju Dalmacije i Hrvatske sa Salonom kao metropolitanskim sjedištem u dokumentu pod nazivom 'Provinciale Vetus' i to u popisu koji se odnosi na XI. stoljeće. Zbog toga moramo pretpostaviti da je područje Slavonije u vrijeme nakon dolaska Mađara u Panonsku nizinu bilo crkveno, a prema tome i politički vezano uz Hrvatsku, ali je i dalje sačuvalo autonomiju i poseban status, te nije bilo smatrano pravom Hrvatskom.
Kada analiziramo popis županija moramo zapaziti da one nisu nabrojane nasumično, nego nekim redom. Tako odmah vidimo da se prve tri županije nalaze na krajnjem jugu države. To su Livno, Cetina i Imotski.
Slijedeće dvije u popisu nalaze se na sjeverozapadnim granicama države prema Panoniji tj. Slavoniji. To su županije Pliva i Pset. Može se sad već nazrijeti da popis nabraja županije u skupinama, krećući se u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, počevši s juga. Slijedeće što bi očekivali je da nabroji županije koje se nalaze na sjeveru i zapadu. Pošto su banske župe pobrojane posebno, na redu bi trebalo biti područje Primorja i sjevernoga zadarskoga područja. Popis nam daje Parathalassiju, Breberu i Nonu. Bribir i Nin se zaista nalaze sjeverno od Zadra, ali na mjestu Parathalassije očekivali bi smo da ona pokriva područje današnjeg Hrvatskog primorja i Zrmanje. Na podvelebitskom području rijeke Zrmanje iz drugih dokumenata znamo da se tu nalazila županija Luka. Svi povjesničari do sada su Parathalassiju izjednačavali sa kliškom ili morskom županijom koja se nalazila na području oko Splita, makar u niti jednom domaćem dokumentu ona nije nazvana Parathalassijom, pa ta identifikacija nipošto ne može biti sigurna. Logika popisa županija nam pak govori da bi Parathalassija zapravo trebala biti županija Luka. Parathalassia znači Primorje, a taj naziv savršeno odgovara lučkoj županiji, pogotovo ako pretpostavimo da je ona sadržavala čitavo Primorje od Istre, pa sve do Zrmanje.
Na taj način, što je vrlo važno, nestaju prazna područja na županijskoj mapi srednjevjekovne Hrvatske.
Slijedeće županije koje popis nabraja su Tnena, Sidraga i Nina. Po logici nabrajanja te županije trebaju pokriti preostalo jugozapadno područje Hrvatske od Zadra do Splita. Tnena (Knin) i Sidraga (županija između Zadra i Šibenika) se zaista tu i nalaze. Ostaje nepokriveno još samo područje oko Splita, a jedina preostala županija je navedena pod nazivom Nina. Pošto je ninska županija već nabrojana pod nazivom nonska, to znači da se Nina ne može odnositi na ninsku županiju, već po logici popisa može odgovarati samo području splitskog zaleđa.
Postavlja se pitanje, zašto ju DAI naziva Nina. Najvjerojatniji je odgovor da je DAI hrvatsku županiju Sminu koja se po ostalim dokumentima nalazila zaista u zaleđu Splita, naveo pod nazivom Nina.
Banske župe Krbava, Lika i Gacka nabrojane su zadnje zbog specifičnosti svog političkog ustrojstva, jer njima vlada ban.
Znači da županije možemo grupirati u 5 grupa:
a) jug: 1.Livno, 2.Cetina i 3.Imota
b) sjeveroistok: 4.Pliva i 5.Pset
c) sjeverozapad: 6.Parathalassia (Luka), 7.Bribir i 8.Nin
d) jugozapad: 9.Knin, 10.Sidraga i 11.Nina (Smina)
e) izdvojeno sjeverno bansko područje 12.Krbave, 13.Like i 14.Gacke
Možemo razmjerno pouzdano zaključiti da popis nabraja skupine po 2 ili 3 županije počevši od juga u smjeru obrnutom od kazaljke na satu i završava opet na jugu, s izuzetkom politički zasebnog banskog područja.
Kada se sve županije ucrtaju na kartu, odmah se jasno uočava da nabrojane županije pokrivaju područje koje je u antici spadalo u Dalmaciju i Liburniju i da prema sjeveru vrlo uvjerljivo iscrtavaju antičku granicu provincije Dalmacije prema Panoniji. To znači da se u X. stoljeću antička politička podjela na području Hrvatske još uvijek vrlo jasno nazire, a franačko tituliranje prvog poznatog kneza te države Borne kao kneza Dalmacije i Liburnije se pokazuje kao sasvim prirodno i odgovarajuće pravom stanju stvari.
Na karti bi to izgledalo otprilike ovako:
http://free-zg.t-com.hr/Andelko/Slike/DAIzupanije.jpg
-Anđelko
«Njihova zemlja je podijeljena u 11 županija: Hleviana, Tzenzena, Emota, Pleva, Pesenta, Parathalassia, Brebera, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov ban posjeduje Kribasan, Litzan i Gutzeska.»
http://img.photobucket.com/albums/v690/krilnik/Klaic-PHursv.jpg
Nada Klaić-Sklavinje
DAI u 30. poglavlju koje opisuje Dalmaciju, navodi kao prvu od svih sklavinija u njoj arhontiju Hrvatsku. Izričito kaže da je ta zemlja podijeljena na 11 županija + 3 banova područja. Zbog toga se može dosta sigurno zaključiti da u vrijeme od kada potječe ova informacija na teritoriju Hrvatske nije niti bilo drugih županija i da su nabrojane sve tada postojeće. Relativna veličina županija i činjenica da se u Hrvatskoj u XI. stoljeću javljaju i neke druge županije, potvrđuje da se popis odnosi na IX. i prvu polovicu X. stoljeća.
Nespominjanje bilo kakvih slavonskih županija pak upućuje na to da u vrijeme kad je popis napravljen Slavonija nije bila u sastavu Hrvatske. Iz spisa splitskih sabora 925. i 928. relativno pouzdano znamo da je područje Siska tada potpadalo pod jurisdikciju splitske nadbiskupije. Taj podatak potvrđuje se i vatikanskim popisom biskupijskih gradova koji spadaju u metropoliju Dalmacije i Hrvatske sa Salonom kao metropolitanskim sjedištem u dokumentu pod nazivom 'Provinciale Vetus' i to u popisu koji se odnosi na XI. stoljeće. Zbog toga moramo pretpostaviti da je područje Slavonije u vrijeme nakon dolaska Mađara u Panonsku nizinu bilo crkveno, a prema tome i politički vezano uz Hrvatsku, ali je i dalje sačuvalo autonomiju i poseban status, te nije bilo smatrano pravom Hrvatskom.
Kada analiziramo popis županija moramo zapaziti da one nisu nabrojane nasumično, nego nekim redom. Tako odmah vidimo da se prve tri županije nalaze na krajnjem jugu države. To su Livno, Cetina i Imotski.
Slijedeće dvije u popisu nalaze se na sjeverozapadnim granicama države prema Panoniji tj. Slavoniji. To su županije Pliva i Pset. Može se sad već nazrijeti da popis nabraja županije u skupinama, krećući se u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, počevši s juga. Slijedeće što bi očekivali je da nabroji županije koje se nalaze na sjeveru i zapadu. Pošto su banske župe pobrojane posebno, na redu bi trebalo biti područje Primorja i sjevernoga zadarskoga područja. Popis nam daje Parathalassiju, Breberu i Nonu. Bribir i Nin se zaista nalaze sjeverno od Zadra, ali na mjestu Parathalassije očekivali bi smo da ona pokriva područje današnjeg Hrvatskog primorja i Zrmanje. Na podvelebitskom području rijeke Zrmanje iz drugih dokumenata znamo da se tu nalazila županija Luka. Svi povjesničari do sada su Parathalassiju izjednačavali sa kliškom ili morskom županijom koja se nalazila na području oko Splita, makar u niti jednom domaćem dokumentu ona nije nazvana Parathalassijom, pa ta identifikacija nipošto ne može biti sigurna. Logika popisa županija nam pak govori da bi Parathalassija zapravo trebala biti županija Luka. Parathalassia znači Primorje, a taj naziv savršeno odgovara lučkoj županiji, pogotovo ako pretpostavimo da je ona sadržavala čitavo Primorje od Istre, pa sve do Zrmanje.
Na taj način, što je vrlo važno, nestaju prazna područja na županijskoj mapi srednjevjekovne Hrvatske.
Slijedeće županije koje popis nabraja su Tnena, Sidraga i Nina. Po logici nabrajanja te županije trebaju pokriti preostalo jugozapadno područje Hrvatske od Zadra do Splita. Tnena (Knin) i Sidraga (županija između Zadra i Šibenika) se zaista tu i nalaze. Ostaje nepokriveno još samo područje oko Splita, a jedina preostala županija je navedena pod nazivom Nina. Pošto je ninska županija već nabrojana pod nazivom nonska, to znači da se Nina ne može odnositi na ninsku županiju, već po logici popisa može odgovarati samo području splitskog zaleđa.
Postavlja se pitanje, zašto ju DAI naziva Nina. Najvjerojatniji je odgovor da je DAI hrvatsku županiju Sminu koja se po ostalim dokumentima nalazila zaista u zaleđu Splita, naveo pod nazivom Nina.
Banske župe Krbava, Lika i Gacka nabrojane su zadnje zbog specifičnosti svog političkog ustrojstva, jer njima vlada ban.
Znači da županije možemo grupirati u 5 grupa:
a) jug: 1.Livno, 2.Cetina i 3.Imota
b) sjeveroistok: 4.Pliva i 5.Pset
c) sjeverozapad: 6.Parathalassia (Luka), 7.Bribir i 8.Nin
d) jugozapad: 9.Knin, 10.Sidraga i 11.Nina (Smina)
e) izdvojeno sjeverno bansko područje 12.Krbave, 13.Like i 14.Gacke
Možemo razmjerno pouzdano zaključiti da popis nabraja skupine po 2 ili 3 županije počevši od juga u smjeru obrnutom od kazaljke na satu i završava opet na jugu, s izuzetkom politički zasebnog banskog područja.
Kada se sve županije ucrtaju na kartu, odmah se jasno uočava da nabrojane županije pokrivaju područje koje je u antici spadalo u Dalmaciju i Liburniju i da prema sjeveru vrlo uvjerljivo iscrtavaju antičku granicu provincije Dalmacije prema Panoniji. To znači da se u X. stoljeću antička politička podjela na području Hrvatske još uvijek vrlo jasno nazire, a franačko tituliranje prvog poznatog kneza te države Borne kao kneza Dalmacije i Liburnije se pokazuje kao sasvim prirodno i odgovarajuće pravom stanju stvari.
Na karti bi to izgledalo otprilike ovako:
http://free-zg.t-com.hr/Andelko/Slike/DAIzupanije.jpg
-Anđelko