Zajednička balkanska povijest u hrvatske škole

[Jebivjetar]

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac dobit će na neformalnome sastanku ministara obrazovanja EU 25 s kolegama iz jugoistočne Europe (16. i 17. ovoga mjeseca u Beču) ponudu da se i u hrvatske srednje škole uvedu “radne knjige” za nastavu povijesti što ih je pripremilo solunsko Središte za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi.

Izjavio je to posebni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhard Bussek, predstavljajući jučer u Bruxellesu udžbenike “Otomansko carstvo”, “Nacije i države u jugoistočnoj Europi”, “Balkanski Ratovi” i “Drugi svjetski rat”. Priredilo ih je 60 nastavnika i sveučilišnih profesora iz Albanije, BiH, Bugarske, Cipra, Grčke, Hrvatske, Kosova Makedonije, Rumunjske, SiCG, Slovenije i Turske, a za uzor je poslužio sličan francusko-njemački udžbenik koji dogodine ulazi u škole.

Knjigu “Drugi svjetski rat” uredio je hrvatski nastavnik Krešimir Erdelja. Jedan od osnivača CDRSEE, grčki brodovlasnik Kostas Karras, napominje da im je svrha postići pomirenje tako što bi se učenicima omogućilo da povijesne događaje sagledaju s više, često suprotstavljenih, gledišta. Svrha jučerašnjega predstavljanja “radnih knjiga”, namijenjenih ponajprije učiteljima, bila je, međutim, mnogo prozaičnija: projektu ponestaje novca. S uvođenjem je udžbenika zapelo, međutim, u Srbiji jer su se oduprli povjesničari.

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/499816/index.do

[Watzy]

Josip Jurčević, povjesničar: To je agresija na našu povijest

Cilj projekta nastala u Centru za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, pod pokroviteljstvom eurobirokrata i bogatoga grčkog brodovlasnika Coste Carrasa, bio je stvoriti zajedničke, alternativne udžbenike povijesti za 11 južnoeuropskih država.

Carras je brodovlasnik, britanski đak, povijest je diplomirao na Oxfordu, a u Solunu je osnovao centar kojim kreće u akciju protiv "autoritarnih režima". U proteklih šest godina okuplja iz 11 država "alternativne" povjesničare, a hrvatsku delegaciju kreira Neven Budak sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. On je odabrao Snježanu Koren, a ona Krešimira Erdelju, nastavnika povijesti u zagrebačkoj osnovnoj školi koji potpisuje udžbenik o Drugom svjetskom ratu. Njegov je udžbenik izazvao veliko protivljenje u Srbiji, gdje su ga na nož dočekali povjesničari bliski Koštunici.

Što nudi "alternativa"? Udžbenike koji su suprotni postojećima, koji su za alternativce negativni zato što se školska povijest na ovim prostorima često mijenjala u skladu sa željama i potrebama vladajućih režima... a udžbenici su služili kao sredstvo za prenošenje ideologija i agresivnog nacionalizma... u prikazu nacionalne povijesti često prevladava slika vlastita naroda kao žrtve drugih, najviše je pozornosti posvećeno političkoj povijesti, a najmanje se govori o svakodnevnom životu... pritom se nacionalna država prikazuje kao krajnji cilj povijesnog razdoblja koji je postignut borbom, ratom i uza žrtve...

Josip Jurčević, povjesničar, žestoko se protivi svrhovitosti tih udžbenika. To je divljaštvo i agresija na Hrvatsku, ogorčen sam i uvrijeđen kao znanstvenik i građanin. Prema poveljama i konvencijama UN-a i EU, Hrvatska ima suvereno pravo na izradu vlastitih udžbenika i na takvo interpretiranje povijesti.

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/499817/index.do

[Zrinski]

Nista od toga.