Tetoviranje Hrvata u Bosni

[ubojica]

Smatra se jednim od mnogih običaja koje su Hrvati preuzeli od Ilira.
Tetoviranje ruku, a i ostalih dijelova tijela (grudna kost, čelo) spada u posebnosti hrvatskog katoličkog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Stariji će se sigurno sjetiti nježnih ruku bake ili majke koje su bile ukrašene tetoviranim križevima ili drugim ornamentima.
Interesantno je da se običaj tetoviranja ruku križevima isključivo veže za područje srednje Bosne, dok se Posavina u tim izvještajima ne spominje.

Iz srednje Bosne potiču i detaljni opisi tetovaža koje su napravili Ćiro Truhelka i engleska putnica Mary Edith Durham krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Tetoviranje je jedan od običaja koje Hrvati Bosne i Hercegovine preuzimaju od prastanovnika ovih prostora Ilira (u ilirskim grobnicama su pronađene igle za tetoviranje) nastavljajući tako ovu tradiciju od pradavnih vremena do danas.

Tetoviranje je i jedan od dokaza da su Hrvati u Bosni i Hercegovini jedini nasljednici i baštinici kulture i običaja prastanovnika ovih prostora (u Bosni i Hercegovini je tetoviranje rasprostranjeno samo među Hrvatima).

http://www1.picturepush.com/photo/a/2453029/img/Anonymous/bosna-tetoviranje.jpg

Tetoviranje se obično sastoji od niza malih križića na prstima i rukama, te predstavlja neizbrisiv simbol katolicizma u Bosni i Hercegovini.

Česte su i tetovaže krune te sitnih točkica u krugu koje možda simboliziraju kolo.

Jedan od razloga rasprostranjenosti tetoviranje kod Hrvata u B i H je pokušaj da se spriječi odpadništvo od katoličke vjere, tj. islamizacija.

Tetovirani križ na ruci je bio vidljivi znak pripadnosti kršćanstvu i u „zlim vremenima“ je bilo potrebno puno hrabrosti imati takve tetovaže.

Isto tako ovaj običaj je pomogao da se spriječi tursko otimanje katoličkih djevojaka, te otmice muške djece za tursku vojsku (Janjičari).

http://www1.picturepush.com/photo/a/2453034/img/Anonymous/tattoo2.jpg

Postojalo je više načina tetoviranja, a tetovirale su se uglavnom žene.

Jedan je način da se na mjestu na tijelu koje će se tetovirati najprije nacrta crtež, a zatim se brzo bode iglom po zategnutoj koži i onda natrlja smjesom od uglja i meda. Drugi način je da se od kore drveta izreže križić te po njemu bode iglom i posipa smjesom od uglja, a domaća rakija je služila kao dezinfekcijsko sredstvo.

Tetoviranje je bilo vrlo bolno i vršilo se je obično na proljeće ili u vrijeme crkvenih blagdana.

Ovaj običaj je, prije dolaska komunista na vlast, bio rasprostranjen u većini sela brčanskog kraja (Laništa, Vitanovići, Zovik).

Ovaj članak je spomen na sve hrvatske žene koje su imale hrabrosti nositi tetovirani križ na ruci u vremenima kad su ga se neki današnji „uglednici i dostojanstvenici“ odrekli.
http://posavski-obzor.info/kultura/tetovirani-krizevi?Itemid=400



Među motivima tetovaža ima i staroslavenskih simbola

http://www2.picturepush.com/photo/a/2453050/img/Anonymous/tattoo2.jpg

http://www3.picturepush.com/photo/a/2453051/img/Anonymous/bosna-tetoviranje.jpg



Pogledaj više na:
http://www.hercegbosna.org/forum/download/file.php?id=507

[Ace Rimmer]

Jako zanimljivo i nepoznat običaj mnogima.

[Gummo]

Slazem se, veoma zanimljivo.

[ubojica]

Ako odete u Bosnu, primijetit ćete da gotovo svaka starija Hrvatica ima tetovaže po rukama.

Zar nije fascinantno da na ovim prostorima postoje običaji koji se iz naraštaja u naraštaj prenose stotinama (ako ne i tisućama) godina?:)






.

[bmwbiker]

Ako odete u Bosnu, primijetit ćete da gotovo svaka starija Hrvatica ima tetovaže po rukama.

Zar nije fascinantno da na ovim prostorima postoje običaji koji se iz naraštaja u naraštaj prenose stotinama (ako ne i tisućama) godina?:)






.
imaš li još slika od tih tetovaža..baš me zanimaju

[Königin Luise von Preußen]

malo su veće slike, možda se bolje vide ornamenti
http://www.croatianhistory.net/gif/tattoo1.jpghttp://www.croatianhistory.net/gif/tattoo2.jpg

C R O A T I A
an Overview of its History, Culture and Science (http://www.croatianhistory.net/etf/etfss.html)

Even today Croatian women in some parts of Bosnia tattoo their hands with Christian symbols and stechak (http://www.croatianhistory.net/etf/art.html#stechak) ornaments. This very old custom, used exclusively among Catholic Christians, had a special meaning in the period of the Ottoman occupation. In this way, by wearing indelible signs of their Christian religion, the forced conversion to Islam has been prevented. However, the custom itself is much older. For example, a Greek historian Strabo (1st century BC) mentions tattooing among inhabitants of this area. For more information see an article by Ciro Truhelka: Die Tätowirung bei den Katholiken Bosniens und der Hercegovina (published in Wissenschaftliche Mittheilungen Aus Bosnien und der Hercegovina, herausgegeben vom Bosnisch-Hercegovinischen Landesmuseum in Sarajevo, redigiert von Dr. Moriz Hoernes, Vierter Band, Wien 1896).

Bosnian Catholic Croats tattoo their hands and other visible parts of body with Christian symbols (usually with a small cross), like brow, cheeks, wrist, or below neck. This can be seen even today, not only in middle Bosnia, but also among exiled Bosnian women living in Zagreb.

[Niccolo and Donkey]

Bona, jesi li ovo ikada vidjela tamo di ste vi?

[bmwbiker]

moja susjeda je imala te tetovaže po cijelim rukama....bila je tetoviranija više od nekih bikera .. i jedne stavri se sjećam: stara je imala 90 godina i bila je skroz zbrljana u glavi (to tako biva u tim godinama) i obožavala je Michael Jacksona...njega je slušala po cijele dane i ponekad bi zapalila cigaru....ha ha ha bila je zabavna

[Königin Luise von Preußen]

Bona, jesi li ovo ikada vidjela tamo di ste vi?
naravno, dapače i u obitelji.

cure su se tetovirale, bila je "moda"..

pričaju stari ljudi, kako je se imalo mnogo srebra i dukata, što je se kao ukras odijevanja nosilo s jednostavnim nošnjama.

muslimani su tada već cijenili i častili naše momke i cure, nazivali ih u pijesničkim imenima, zapravo romanitčno..

The equivalence of the name of Bosniak and Croat in the early period of the Ottoman occupation of Bosnia is documented by the famous Turkish historian Aali (1542-1599) in his work Knhulahbar, also known as Tarihi Aali. He gave the following description of the properties of Croatian tribe (as he calls it) in Bosnia:

As regards the tribe of the Croats, which is assigned to the river Bosna, their character is reflected in their cheerful mood; throughout Bosnia they are also known according to that river... [i.e. Croats = Bosniaks i.e. Bosnians].

Then follows an interesting passage describing virtues of the Croats in Bosnia.
Let us cite it in Croatian, in Basagic's translation (the original text in the Arabic script and its translation can be seen in [Karihman], p. 78, with the Croatin translation being taken from Safvet-beg Basagic: Bossnjaci i Hercegovci u Islamskoj knjizzevnosti):

SSto se ticce plemena Hrvata, koje se pripisuje rijeci Bosni, njihov se znaccaj odrazuje u veseloj naravi; oni su po Bosni poznati i po tekuchoj rijeci prozvati [dakle Bossnjaci]. Dussa im je ccista, a lice svijetlo; vechinom su stasiti i prostodussni - njihovi likovi kao znaccajevi naginju pravednosti. Golobradi mladichi i lijepi momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi naoccitosti i ponositosti, a daroviti spisatelji kao umni i misaoni ljudi. Uzrok je ovo, ssto je Bog - koji se uzvisuje i uzdizze - u osmanlijskoj drzzavi podigao vrijednost tome hvaljenom narodu dostojanstvom i ccast njegove sreche uzvisio kao visoki uzrast i poletnu dussu, jer se meddu njima nasilnika malo nalazi. Vechina onih, koji su dossli do visokih polozzaja (u Turskoj drzzavi) odlikuju se veledussjem to jest: ccasschu i ponosom; malo ih je koji su tjeskogrudni, zavidni i pohlepni. Neustrassivi su u boju i na mejdanu, a u drusstvu, gdje se uzziva i pije, prostodussni. Obiccno su prijazni, dobrochudni i ljubazni. Osobito se odlikuje ovo pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom... Bez sumnje Bossnjaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao prosti vojnici dobrotom i pobozznosti, kao age i zapovjednici obrazovanosschu i vrlinom; ako doddu do ccasti velikih vezira, u upravi su dobrochudni, ponosni i pravedni, da ih velikassi hvale i odliccni umnici slave.''

One of the oldest texts written in Arabica (which is in fact Arabic script for the Croatian language) is a love song called "Chirvat-türkisi" (= Croatian song) from 1588, written by a certain Mehmed in Bosnia. This manuscript is held in the National Library in Vienna.

[ubojica]

imaš li još slika od tih tetovaža..baš me zanimajuimaš ovdje nešto...
http://members.virtualtourist.com/m/tt/ad51c/

To je bio način da se izbjegne miješanje s pripadnicima drugih vjera/naroda.



.