The Phora  

Go Back   The Phora > International Forums > The Phora - Hrvatska > Znanstveni kutak
User Name
Password
Blog Register FAQ Members List Calendar Mark Forums Read

Znanstveni kutak Genetika, antropologija, psihologija, biologija, ekonomija, tehnologija, oružje, okultno... Neka se zna da smo i pametni.

Reply
 
Thread Tools Display Modes
  #21  
Old 09-02-2012, 07:43 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Quote:
'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'

'Ni Hrvatski sabor ni narod na referendumu nisu Vladi odobrili zaduživanje u inozemstvu, što znači da je naš dug apsolutno nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU' – ističe dr. Slavko Kulić.

Autor: Damir Kramarić

Ponedjeljak, 27.08.2012 22:03

Može li Hrvatska svoje ogromne inozemne dugove doista, bez ozbiljnih posljedica, proglasiti ilegalnima te ih prestati vraćati, kako to u razgovorima za naš portal sugeriraju geopolitičar Davor Domazete Lošo i fizičar dr. Davor Pavuna, a kako su zadnjih godina već učinile i neke južnoameričke zemlje poput Argentine i Ekvadora..., upitali smo dvojicu uglednih i nezavisnih hrvatskih ekonomista koji su pitanje (ne)legalnosti zaduživanja u inozemstvu odavno javno postavljali.

Kulić: Vlast je uzurpirala pravo zaduživanja, premda narod ništa nisu pitali

- Hrvatski inozemni dug bio bi legitiman kada bi ga potvrdio Hrvatski sabor, ili hrvatski narod na referendumu. No, budući da ni Sabor ni narod nisu odobrili zaduživanje u inozemstvu, dug je apsolutno nelegitiman, što znači da je vlast sebi uzurpirala pravo zaduživanja bez odobrenja Sabora, odnosno hrvatskog naroda. Hrvatska, upravo zato, može svoj inozemni dug proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati. Jer ako netko ima pravo na odluku o prestanku isplaćivanja duga, onda je to Hrvatska. Mi to možemo učiniti s još većom vjerodostojnošću od Argentine i Ekvadora, jer je kod nas posve očito da je taj dug nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU – ističe u uvodu dr. Slavko Kulić, direktor američkog Instituta za svjetske probleme za Europu, koji potom dodaje da će, u suprotnom, politička oligarhija koja nas je zadužila morati odgovoriti na pitanje: Kako platiti dug.

'Dug možemo prestati plaćati samo ako se narod osvijesti'

- Hrvatska može donijeti odluku da prestaje plaćati dug jedino u slučaju ako narod shvati kako je dug nastao. Zadaća znanosti i medija je da pomogne ljudima da se osvijeste i da dođu do spoznaje da dug kojim ga opterećuju nije njihov, te da ima pravo reći da odbija plaćati tuđe pozajmice. Detaljno sam pratio slučaj Argentine i Ekvadora, pa zato i tvrdim da mi možemo učiniti što i oni, ali samo pod uvjetom da se narod osvijesti, te zatraži od institucija da preispitaju razloge daljnjeg otplaćivanja duga. Tu odluku mogli bi donijeti samosvjesni i odgovorni predsjednik Sabora, ravnatelj Državne revizije, glavni državni odvjetnik i guverner Hrvatske narodne banke. Mi nažalost ni na jednoj od navedenih funkcija nemamo dovoljno odlučnu, te društveno i povijesno odgovornu osobu, koja bi bila kadra učiniti takvo što. Za takvu situaciju odgovorni su ponajprije hrvatski znanstvenici, koji bi trebali osvijestiti narod, no koji su postali instrument nasilne politike – podvlači dr. Kulić, pa dodaje da bi Hrvatska najprije trebala proglasiti moratorij na isplatu duga, dok ne preispita i ne riješi problem nastanka tog duga.

Trebalo bi im suditi za kazneno djelo protiv naroda

- Zbog nelegalnog zaduživanja trebalo bi suditi odgovornim osobama za kazneno djelo protiv naroda, jer nisu postupili u skladu s hrvatskim Ustavom. Narod im može i oprostiti, ali samo u slučaju ako sami napuste vlast – zaključuje na kraju dr. Slavko Kulić.

Slično razmišlja i mr. Karino Hromin Sturm. On ističe da Hrvatska, osim odluke o prestanku plaćanja ino duga, treba donijeti i odluku o povratu nezakonito privatiziranih tvrtki, odnosno o nacionalizaciji gotovo svih tvrtki i banaka koje su nekada bile u društvenom vlasništvu, a koje su početkom devedesetih nezakonito privatizirane.

Hromin Sturm: Linić bi da u kapitalizmu rasprodajemo sve što smo stekli u socijalizmu

- Glavna državna revizorica Šima Krasić je ustvrdila da je 98 posto hrvatskih tvrtki nezakonito privatizirano, što znači da je tu privatizaciju moguće poništiti, a te tvrtke vratiti narodu. No, umjesto da na taj način riješimo probleme, Slavko Linić nam iz dana u dan poručuje da moramo prodati vikendice, da moramo iseliti iz većih u manje stanove, da moramo napustiti gradove te otići na selo, jer će nam uskoro uvesti nove poreze na imovinu kako bi mogao plaćati kamate na inozemne dugove. Po tim njegovim riječima očito je da Linić već sada dosljedno provodi politiku MMF-a, odnosno da slijedi gotov projekt kojeg su mu dali. Poznato je, naime, da međunarodna financijska oligarhija skupo plaća rad mnogih instituta, odnosno ljudi koji ni ne znaju za koga rade, a koji donose zaključke i odluke koje toj oligarhiji odgovaraju, a kojima se kasnije koristi Međunarodni monetarni fond. Slavko Linić koristi čak i iste termine poput MMF-a, odnosno 'Udruženja' koje je odgovorno za svjetsku krizu i kojem nije u interesu hrvatski gospodarski oporavak. Zbog toga i dolazimo do apsurda da u kapitalizmu moramo rasprodati sve ono što smo stekli za vrijeme socijalizma – primjećuje mr. Karino Hromin Sturm, jedan od autora 'Strategije razvoja Republike Hrvatske na bazi državnog intervencionizma', te jedan od žestokih protivnika neoliberalizma.

Narodna banka dužna je brinuti i o likvidnosti zemlje

- Podsjećam vas da je u Ustavu Republike Hrvatske sve donedavno pisalo da je Narodna banka dužna brinuti o stabilnosti valute, ali i o unutrašnjoj i vanjskoj likvidnosti. Taj dio Ustava nedavno su protuzakonito promijenili. Prema toj ustavnoj odredbi zaduživanje kod stranih banaka je nelegalno, što znači da je i hrvatski inozemni dug ilegalan. Hrvatski građani trebali bi na te činjenice podsjetiti Hrvatsku vladu, te zatražiti prestanak otplate duga. No, problem je u tome što su građani apatični i apolitični, a takvi su zato jer se nad njima sustavno provodi 'Doktrina kontrole uma'. Hrvatski mediji, koji su u službi neoliberalne politike i Novog svjestskog poretka, zatupljuju ih nebitnim informacijama prešućujući one bitne, zbog čega je narod i postao nezainteresiran za pljačku koja mu se pred nosom događa – pojašnjava Hromin Sturm, te dodaje da bi narod trebalo pod hitno razbuditi, ako želimo političare prisiliti da rade u korist onih koji su ih izabrali, a ne za MMF i međunarodnu financijsku oligarhiju.

Zanimljivo je da se s razmišljanjem dr. Slavka Kulića, mr. Karino Hromin Sturma, dr. Davora Pavune i Davora Domazeta Loše u potpunosti slaže i ugledni belgijski stručnjak Éric Toussaint, koji je svojedobno bio član međunarodne Komisije za reviziju javnog kredita Ekvadora i koji je pomogao toj zemlji da otpiše trećinu njezinog inozemnog duga.

Toussaint: Linić laže da je prestanak plaćanje dugova katastrofa za Hrvatsku

U nedavnom intervjuu kojeg je dao Danas.hr-u, odnosno novinarki Ani Benačić, Toussaint je, između ostalog, kazao da Slavko Linić nije u pravu kad kaže da bi prestanak plaćanja inozemnih dugova za Hrvatsko bilo katastrofa.

- Vidjeli smo puno slučajeva koji su pokazali da obustava plaćanja duga nije tragedija. Nakon Drugog svjetskog rata, 169 zemalja je bankrotiralo zbog vanjskog duga. To je manje-više normalna situacija u životu kapitalističkog društva. Iznimno je važno uvjeriti građane Hrvatske da zatraže reviziju duga, kako bi se razumjelo tko su kreditori i za koje se svrhe država zaduživala i da se tom revizijom identificira nelegalni dio duga. Taj dio Hrvatska ne bi trebala ni platiti. No, važno je organizirati građanski pokret, angažirati odvjetnike, pravosudne radnike, revizore, čak i umjetnike koji smatraju da ne žele plaćati nelegalni dug. Nije lako, ali je savršeno moguće - zaključuje Toussaint, te dodaje da Ekvador, nakon što je odlučio prestati plaćati dio duga, nije osjetio nikakvu osvetu kreditora.

Agencije za kreditni rejting postaju posve nevažne

Kreditni rejting Ekvadora je pao, ali to nije značilo ništa. Ako je država odlučila prekinuti otplatu, mišljenja agencija ne vrijede, jer njihove ocjene imaju utjecaj ako plaćate dug. Ako ga ne plaćate, nema ga. Argentina je obustavila plaćanje duga od 100 milijardi dolara krajem 2001. godine, što je daleko više od ekvadorskog. I nije bilo osvete. Argentina je povećala stope rasta. Na Islandu su privatne banke bankrotirale u listopadu 2008. godine. Vlade Velike Britanije i Nizozemske odlučile su nadoknaditi svojim građanima izgubljene depozite u banci IceSave, oko četiri milijarde eura. Nakon toga tražili su od Islanda da im vrati taj novac. Vlada je pristala, ali je predsjednik pod pritiskom građana na ulicama raspisao referendum. Čak 92 posto građana glasalo je protiv otplate. Zatim je islandska vlada sklopila novi sporazum s vladama Britanije i Nizozemske. Pod pritiskom građana, u veljači 2011., opet je raspisan referendum i opet je 63 posto građana reklo – ne.

Zahvaljujući činjenici da je narod odlučio da ne želi platiti dug, islandske vlasti morale su organizirati bankrot Landsbanka, glavne banke koja kontrolira IceSave izvan države. Naknadno su saznali da je ostalo još novca u bankrotiranoj banci i tim novcem otplaćuju dug Nizozemskoj i Britaniji. To pokazuje da se narod može organizirati protiv toga da vlada otplaćuje nelegalan dug i da postoji rješenje. No, ima još jedna važna stvar. Rekli ste da vam ovdje prijete da će strani kapital napustiti zemlju. Island je donio odluku da blokira slobodan tok kapitala. Tako je postalo nemoguće da on napusti zemlju. Da to nisu napravili, novac bi otišao iz zemlje u samo nekoliko dana. Važno je reći da je nevjerojatno da mediji u svijetu o tome ne izvještavaju, kao i da je MMF prihvatio ovu odluku islandske vlade. Isti onaj MMF koji se u teoriji potpuno protivi kontroli kapitala – zaključio je Éric Toussaint, te se tako pridružio grupi nezavisnih hrvatskih stručnjaka koji tvrde da Hrvatska ima pravo prestati plaćati inozemni dug.
www.dnevno.hr
__________________
Onomu koji vas može očuvati od pada i postaviti neporočne i razdragane pred Njegovom slavom, jedinomu Bogu koji nas je spasio po Isusu Kristu, našemu Gospodinu, slava, veličanstvenost, vlast i moć, kako prije svakog vremena, tako i sada i u sve vijeke! Amen.
Jd 24-25



HRVATSKA DRŽAVA IZNAD SVEGA!


Emil Čić Show - Apokalipsa danas
Što je ispregovarno s Unijom u poglavlju 23.
Tko o čemu, Josipović i Milanović o slobodi i suverenosti
Tko sve profitira na laži o Tuđmanovoj podjeli BiH u Karađorđevu?
Sustavom đavolje diverzije masonski oligarsi slomili su Tuđmana i zavladali Hrvatskom
Propaganda za EU servirana je po starom receptu 'kontrole misli' i 'proizvodnje pristanka'
Reply With Quote
  #22  
Old 07-31-2013, 08:42 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Quote:
Lagali su nas! Kao što su nam do sada punili mozak Europom, tako će nam sada isprazniti trbuh zahvaljujući Europi

Lagali su nas kao i obično da nam nametnu Europsku uniju. Cijene hrane neće niti padati, uvjeren je naš sugovornik, štoviše, vrlo skoro one će otići u nebo. Takva situacija naše vladajuće ne zabrinjava zbog toga što su oni svoje pozicije osigurali te zahvaljujući visokim prihodima mogu jesti što god žele. S druge strane, najavljuje Kulić, 70 posto kućanstava jedva će moći napuniti trbuhe.


Autor: Iva M. Srijeda, 31 Srpanj 2013 18:29

Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj približile su se europskom prosjeku. Ne bi to bila loša vijest da Hrvati ne spadaju u najsiromašnije građane EU. Od naših građana danas su bogatiji svi članovi EU, osim Bugara i Rumunja. Prema podatcima Eurostata za 2013. godinu čak i zemlje koje su znatno bogatije od nas tu osnovnu životnu namirnicu kupuju po znatno jeftinijim cijenama nego što je to slučaj kod nas.

Slična je situacija i s ostalim prehrambenim proizvodima, bezalkoholnim pićima, mesom, mlijekom, jajima i sirom. Cijene tih proizvoda u Hrvatskoj, ako se uključe i alkoholna pića, kreću se od 75 do 103 posto od europskoga prosjeka. Cijene hrane i pića najpovoljnije su u Poljskoj, dok Danci za prehranu izdvajaju najviše novca. U Lijepoj našoj cijene hrane su na razini od 92 posto. Razina cijena hrane niža je u cijeloj istočnoj Europi, pa čak i u već spominjanoj Bugarskoj te u Estoniji.

Ekonomski analitičar Slavko Kulić prokomentirao je za naš portal ove podatke. Kulić se pita: ''Zar još narodu nije jasno?'' Hrana je primarna energija, a mi imamo najkvalitetnije uvjete na svijetu za proizvodnju zdrave hrane, ističe Kulić. ''Okolnosti nam nisu trebale biti ovakve'', kaže Kulić.

No, okolnosti su nam takve zahvaljujući vlastima koje umjesto da potiču proizvodnju i omoguće našim ljudima da proizvode hranu, mi ne znamo što jedemo. ''Pored naše zemlje mi uvozimo mrkvu, peršin i ostale prehrambene proizvode upitne kvalitete'', kaže Slavko Kulić. Uvozimo hranu po nekonkurentnim cijenama u trgovačke centre, a time ubijamo ne samo našu proizvodnju, nego i našu djecu, mišljenja je Kulić. ''Sami ćemo uništiti proizvodnju. Naša djeca neće znati sami sebi proizvesti hranu'', dodaje zabrinuti analitičar.

Na pitanje zašto cijene hrane nisu pojeftinile s ulaskom u EU, kao što je bilo najavljeno od strane naših političara, Kulić odgovara: ''Zato što su lagali kao i obično da nam nametnu Europsku uniju.''

Cijene hrane neće niti padati, uvjeren je naš sugovornik, štoviše, vrlo skoro one će otići u nebo. Takva situacija naše vladajuće ne zabrinjava zbog toga što su oni svoje pozicije osigurali te zahvaljujući visokim prihodima mogu jesti što god žele. S druge strane, najavljuje Kulić, 70 posto kućanstava jedva će moći napuniti trbuhe.

''Kao što su nam do sada punili mozak Europom, tako će nam sada isprazniti trbuh zahvaljujući Europi'', zaključio je na koncu naš sugovornik.

Budući da se naša zemlja već godinama bori i s krizom, visokom stopom nezaposlenosti te sve manjim primanjima, u državi je razumljivo pala i potrošnja pa smo tako i po osobnoj potrošnji na začelju ljestvice te tako ponovno idemo pod ruku s Rumunjskom i Bugarskom i kada je riječ o osobnoj potrošnji građana.
www.dnevno.hr
Reply With Quote
  #23  
Old 10-10-2013, 07:01 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Quote:
Hrvatska "na bubnju"

'Jedemo svoju stvarnost koja pripada budućnosti, vlast je nezrela i primitivna, a imovinu prodaju da bi zadržali mandate'

Kulić je posebno ogorčen kada su u pitanju mladi i njihova budućnost u ovoj zemlji. "Mi jedemo svoju stvarnost koja pripada budućnosti, a na to nemamo pravo. Demokracija se mora prosuđivati prema onome što ostavljamo sedmoj generaciji iza nas. Ne smijemo, sve i da je to volja naroda prodavati prostor u kojem jesmo", priča Kulić. Onim mladima koji svoju budućnost planiraju graditi u nekoj od stranih zemlja naš sugovornik poručuje da to ne čine. "Mladi ne smiju ići u svijet, za svoja prava potrebno se boriti ovdje.", zaključuje naš sugovornik.


Dugo toplo ljeto je iza nas, pomalo nelogično, ali u ovim hladnim danima koji nas očekuju Linićev goli car odlučio se skinuti do kraja. Svi smo već navikli na sezonske rasprodaje odjeće, obuće, voća ili povrća, a kako stvari stoje morat ćemo se naviknuti i na rasprodaju Hrvatske. Krenimo redom, premijer Milanović na sjednici Vlade potvdio je da se HPB prodaje u cjelini, a kriterij je samo jedan, cijena dionice. U slučaju ove banke ponuđači se već nadziru, riječ je o Erste i OTP banci, a Erste ima bolju ponudu. Navodno daju 130.2 milijuna eura, a ponuda OTP-a kreće se između 92,2 i 118 milijuna eura. U roku od mjesec dana stići će i obvezujuće ponude obaju ponuđača. Prema riječima Borisa Lalovca to je racionalan potez, a država će nastaviti poticati poduzetnike kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj.

Milanović također traži partnera, no ne moramo strahovati nije riječ o referendumima i obiteljima već o Croatia osiguranju u kojem zadržavamo 25 posto vlasništva, a u cilju je rast kompanije. I u ovom slučaju vrli premjer odlučio se za dva ponuđača, a onaj tko ulazi u CO morat će zadržati identitet i ime firme te proširiti njeno poslovanje u regiji. Ne bi bilo zgoreg da netko dojavi Milanoviću da je i on isto to moram napraviti s dolaskom na vlast, zadržati identitet i popraviti poslavanje države, ne samo da je morao već je i obećao. No, uči nas premijer da su morati i realizirati dva posve različita pojma.

Kada već nismo sposobni mi javili su se ponuđači i za CO, riječ je o Adris grupi, slovenskoj Zavarovalnica Triglav i poljskom PZU. Ova tri ponuđača zadovoljavaju i minimalne uvjete postavljene od strane Ministarstva, ali PZU i Adris imaju i raspoloživa gotovinska sredstva dostatna za otkup postojećih dionica i dokapitalizaciju. Tako Adris za 43 posto udjela nudi 104,5 milijuna eura, a PZU za 50 posto CO-a daje 142 milijuna eura.

Ovu Vladinu rasprodaju prokomentirao je ekonomski stručnjak Slavko Kulić. "To što se događa nastavlja se od 91. do danas i u funkciji je vladanja. Vlade rade sve da bi zadržale mandate, a nacionalnu imovinu prodaju u bescjenje", govori Kulić te dodaje kako je takvo vladanje bešćutno i neodgovorno. Nadalje, naglašava da umjesto upravljanja imovinom koju imamo mi svoju prodajemo za besramno nisku cijenu. "Imovina se treba ojačati, a ne prodavati. Vlast je nezrela i primitivna. Daleko je lakše nešto prodati, a teže je osigurati radno biće i dodatne vrijednosti s potencijalima koje bez sumlje imamo", ogorčen je ekonomski stručnjak.

Sve se to čini radi vlastitih političkih privilegija i sačuvanja mandata, vjeruje naš sugovornik te naglašava da je takvo ponašanje neodgovorno jer si nitko ne postavlja pitanje što ostaje budućim generacijama. "Vlast sa što manje napora osigurava privilegije idući na ruku stranom kapitalu", govori Kulić te dodaje kako taj kapital kroz kamate, dividende i davanje onoga što imamo izvalči ono što smo gradili godinama. "Tragično je ne znati da se ozbiljni objekti nekome ne mogu dati pod nikakvim uvjetima", ističe ekonomist.

"Ovakve odluke racionalne su samo s njihova aspekta", poručuje Kulić. Osvrnuo se naš sugovornik i na davanje autocesta u koncesije pa tako kaže da smo mi gradili autoceste kako bi Europi omogućili dolazak na more te predlaže da se ovaj problem riješi tako što će Europa preuzeti nastale dugove, a i izgradnju autocesta Kulić pripisuje politizaciji dodajući da su u našoj zemlji i vlast i opozicija nestručni.

Kulić je posebno ogorčen kada su u pitanju mladi i njihova budućnost u ovoj zemlji. "Mi jedemo svoju stvarnost koja pripada budućnosti, a na to nemamo pravo. Demokracija se mora prosuđivati prema onome što ostavljamo sedmoj generaciji iza nas. Ne smijemo, sve i da je to volja naroda prodavati prostor u kojem jesmo", priča Kulić. Onim mladima koji svoju budućnost planiraju graditi u nekoj od stranih zemlja naš sugovornik poručuje da to ne čine. "Mladi ne smiju ići u svijet, za svoja prava potrebno se boriti ovdje.", zaključuje naš sugovornik.

I prije nekoliko tjedana Guste Santini govorio je o opasnostima rasprodaje nacionalnog bogatstva."Prodajom nacionalnog bogatstva smanjuje se broj stupnjeva slobode" izjavljivao je Santini za naš portal. Rasprodaju je usporedio s kućom koju prodajemo ili iznajmljujemo. Kada to učinimo mi više nismo u njoj. Santini je spominjao i države poput Njemačke, Švedske ili Norveške koje svoje nacionalno bogatstvo čuvaju, a pitanje svih pitanja je što ostavljamo budućim generacijama.

I dok stručnjaci upozoravaju naši političari ili ne čuju, ili pak ne žele čuti. Bilo kako bilo skandalozno je i jedno i drugo, a kako za sada stvari stoje vrlo skoro bismo mogli postati stranci u zemlji koju smo toliko sanjali, za koju smo se toliko borili. Pitanje koje se nameće samo od sebe je do kada mislimo šutjeti i trpjeti?

Autor: Iva M.

Datum: Četvrtak, 10 Listopad 2013 19:23
www.dnevno.hr
Reply With Quote
Reply


Currently Active Users Viewing This Thread: 1 (0 members and 1 guests)
 
Thread Tools
Display Modes

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

vB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off


All times are GMT. The time now is 03:53 AM.


Powered by vBulletin
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.
Page generated in 0.13426 seconds with 10 queries