The Phora  

Go Back   The Phora > International Forums > The Phora - Hrvatska > Znanstveni kutak
User Name
Password
Blog Register FAQ Members List Calendar Mark Forums Read

Znanstveni kutak Genetika, antropologija, psihologija, biologija, ekonomija, tehnologija, oružje, okultno... Neka se zna da smo i pametni.

Reply
 
Thread Tools Display Modes
  #21  
Old 05-13-2012, 06:48 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

OTKRIVAMO NAJVEĆU VLADINU LAŽ-Lov na utajivače poreza izmislio je Slavko Linić, u Poreznu upravu nije pozvan nitko!

PO UZORU NA GRČKU - Počinje totalna rasprodaja Hrvatske, na bubnju hoteli, restorani, nacionalni parkovi...
__________________
Onomu koji vas može očuvati od pada i postaviti neporočne i razdragane pred Njegovom slavom, jedinomu Bogu koji nas je spasio po Isusu Kristu, našemu Gospodinu, slava, veličanstvenost, vlast i moć, kako prije svakog vremena, tako i sada i u sve vijeke! Amen.
Jd 24-25



HRVATSKA DRŽAVA IZNAD SVEGA!


Emil Čić Show - Apokalipsa danas
Što je ispregovarno s Unijom u poglavlju 23.
Tko o čemu, Josipović i Milanović o slobodi i suverenosti
Tko sve profitira na laži o Tuđmanovoj podjeli BiH u Karađorđevu?
Sustavom đavolje diverzije masonski oligarsi slomili su Tuđmana i zavladali Hrvatskom
Propaganda za EU servirana je po starom receptu 'kontrole misli' i 'proizvodnje pristanka'
Reply With Quote
  #22  
Old 05-23-2012, 06:20 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

...Tko su vlasnici najvećih hrvatskih banaka, ZABE i PBZ-a?

Vlasnici ZABE i PBZ-a i dalje su osnivači tih banaka jer nitko ne može dokazati kojim su zakonom banke pretvorene i privatizirane. U jednom dokumentu iz 2005. to potvrđuje i guverner HNB-a Željko Rohatinski obraćajući se zastupnicima u Hrvatskom saboru, a na njihovo isto ovako postavljeno pitanje. Guverner Rohatinski tvrdi u tom dokumentu da banke nikada nisu pretvorene niti privatizirane, nego da su devedesetih godina preoblikovane. Otkad se i kojim zakonom vlasništvo u Hrvatskoj stječe preoblikovanjem? Takvog zakona nema, a vlasnici banaka, odnosno poduzeća opljačkana su. Sadašnji likovi koji figuriraju kao predstavnici vlasnika, koji tvrde da su banke prodane strancima i da su oni njihovi zaposlenici, konkludentnim su činima pokazali da to nisu. Mislim na svojedobnu prijetnju Ive Sanadera, dok je obnašao mjesto predsjednika Vlade, koji je zaprijetio bankama da će, ako budu dizale kamatne stope, pokrenuti reviziju o tome kako su banke prodane, stečene i tko su vlasnici? Kamatna stopa nije se dizala i najavljeni stampedo kamata otpao je. Dakle niti je bila niti postoji ustavna ili zakonska mogućnost preoblikovanjem stjecanja vlasništva nad bankama. Postavlja se pitanje tko je taj tko bi mogao prodati banke. Banke su mogle prodati samo vlasnici, dakle poduzeća. Hipotetski, ako je netko prodao banke strancima, onda je ta družina ostvarila biće kaznenog dijela iz članka 137 KZ-a na štetu Hrvatske i dovela je hrvatsku državu u zavisan odnos prema pojedincima ili institucijama drugih država. Takvo je kazneno djelo iz poglavlja kaznenih djela protiv RH i uz kaznu od najmanje 3 godine do najviše 45 godina. Ovdje se, pak, prije radi o ratnom zločinu pljačke civilnog stanovništva kao što sam i naveo. Poništenje i preuzimanje cjelokupnog potencijala banaka od strane opljačkanih građana jedino je zakonito, a što je u skladu s Ustavom i Kaznenim zakonom o nezastarijevanju kaznenih dijela iz pretvorbe i privatizacije.
...

Cijelo štivo: Razgovor s nezavisnim analitičarom Sulejmanom Tabakovićem: Tko su vlasnici ZABE, PBZ-a…?

Njegovo gostovanje u emisiji Sedma sila:
SEDMA SILA Ep 11 O Bankama i sustavu!
http://www.youtube.com/watch?v=jYb39VjyVMM


a za kao neku usporedbu nek i tu bude i štivo Marjana Bošnjaka Hrvati su roblje stranih banaka

EDIT
INTERVJU: SULEJMAN TABAKOVIĆ: Oporezivanjem Todorića, Mudrinića, Lukovića..., vlast želi legalizirati pljačku svih pljački

PROSVJED PROTIV BANKARSKE PLJAČKE - Žitko: Hanžeković je doista ostavio otisak u pljački; pa nek' sad i mene tuži!
Reply With Quote
  #23  
Old 05-23-2012, 07:41 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

...Na svjetskoj razini plastičnim vrećicama ni u kojem pogledu ne mogu konkurirati alternativni papirnati ili tekstilni proizvodi. S obzirom da se radi o velikom ekonomskom interesu, kampanju protiv plastičnih vrećica započele su manipulirane i financirane civilne udruge u čijoj sjeni stoje proizvođači alternativnih materijala, a naročito proizvođači pamuka. ...

Vladimir Ferdelji: Kome i zašto smetaju plastične vrećice? Ekologija bez znanja – ekonomija bez prihoda
Reply With Quote
  #24  
Old 05-30-2012, 02:58 AM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

VIDEO: 'Hanžeković je mason i moralna nakaza koja ovrhama otima sirotinji kruh sa stola'
Reply With Quote
  #25  
Old 06-26-2012, 07:43 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Vlada je u svoj program unijela sredstva masovnog uništenja vlastitog naroda!
Reply With Quote
  #26  
Old 07-15-2012, 07:23 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Quote:
Upozorava kako nam neće pomoći ni čačićeve kapitalne investicije, ali Milanović ga još nije čuo

Hrvatski Dr. Propast - naš Roubini je Ljubo Jurčić

Kad je Milanović dobio izbore, upozoravao je da rezanje proračuna donosi pad BDP-a. Nisu ga slušali, skresali su proračun 3,4 milijarde i računali na rast. Umjesto toga, sad ipak imamo pad koji bi mogao biti jedan do dva posto


Piše: Antonio Mandir/VLM

I Hrvatska ima svog Nouriela Roubinija zvanog Dr. Propast! A on je Ljubo Jurčić. Možda usporedba zvuči malo pretjerano, no doista postoji dosta sličnosti između ova dva profesora ekonomije. Obojica su poznata po pesimističnim ekonomskim prognozama koje se na kraju pokažu prilično točnima. Podsjetimo na nekoliko Jurčićevih proročanstava iz posljednjih tri i pol godine.

“Hrvatska nije u krizi, i ove godine očekujemo rast BDP-a”, govorili su u proljeće 2009., gotovo uglas, tadašnji premijer Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker.

– Globalna recesija već se prelila u Hrvatsku i bio bih sretan da BDP ove godine padne samo tri posto premda je realnije očekivati pad od oko pet posto – komentirao je tada za Večernji list Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Hrvatski BDP te se godine strmoglavio čak 5,8 posto i dao za pravo profesoru Jurčiću.

Te 2009. godine Ljubo Jurčić govorio je da globalna kriza nije isključivi krivac za hrvatske probleme jer smo zbog promašenih ekonomskih politika i uništavanja proizvodnje sami krivi za 90% naših problema, a smjelo je tada prognozirao i da će u Hrvatskoj u iduće dvije godine bez posla ostati najmanje 100.000 ljudi. I ta se crna prognoza obistinila, a od početka krize 2009. do danas u Hrvatskoj je broj zaposlenih smanjen čak za 200.000, sa 1,6 na 1,4 milijuna.

Predvidio i krizu u eurozoni

Jurčić se iskazao prognozom gospodarskog rasta, bolje reći pada, i za ovu godinu. Krajem prošle godine, nakon što je koalicija SDP-a i HNS-a osvojila izbore i najavila rezanje proračuna, Jurčić nije imao riječi pohvale i opet je pesimistično ustvrdio:

– Ako vi sada smanjite proračun, netko će izgubiti svoj dohodak, neće biti potražnje i domaća će proizvodnja još više opasti. To će potaknuti novi pad gospodarstva za 1 do 2 posto – upozorio je Jurčić, lani u prosincu. Proračunski rashodi za 2012. smanjeni su 3,4 milijarde kuna, a vlada Zorana Milanovića utemeljila ga je na projekciji rasta BDP-a od 0,8 posto. No, analize svih vodećih poslovnih banaka i HNB-a sada pokazuju da će hrvatski BDP ove godine pasti od 1,5 do 2 posto. Ljubo Jurčić je, čini se, opet bio u pravu.

I prošle godine u Hrvatskoj se naveliko govorilo o rastu BDP-a od 1 do 2 posto. Čak je i HNB pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog predviđao rast od 1,6 posto.

– Ove godine naš će se BDP kretati od -1 do +1 posto, što najviše ovisi o vremenu, odnosno poljoprivrednim prinosima i duljini turističke sezone. Najrealnije je očekivati da će biti na nuli – kazao je prošloga proljeća Jurčić, a HNB je početkom ove godine objavio da je hrvatski BDP u 2011. imao nultu stopu rasta (pada). Osim što se iskazuje u pogađanju makroekonomskih kretanja, Jurčić se proslavio i po tome što je krizni porez, koji je u ljeto 2009. uvela vlada Jadranke Kosor, prvi nazvao “novim haračem za raju, koji će još više produbiti recesiju i ubrzo će se morati ukinuti”. Podsjetimo, “harač” je živio nekoliko mjeseci, jer je dodatno smanjio potrošnju građana i zemlju gurnuo u još dublju krizu.

Doktor ekonomije Ljubo Jurčić lani je drugi put zaredom dobio nagradu Gorazd Nikić za hrvatskog ekonomskog analitičara godine. Osim na domaćem polju, Jurčić se iskazao i u predviđanju razvoja krize u eurozoni. Krizu je, kaže Jurčić, predvidio prije tri-četiri godine jer se nakon sloma socijalizma neoliberalizam pokazao u punoj snazi i divljini, kao sustav kojem nedostaje socijalna pravda i solidarnost.

– Bogati postaju bogatiji, a siromašni još siromašniji. Drugi je sloj krize način uvođenja eura, pri čemu se nisu gledali ekonomski, nego politički kriteriji – smatra Jurčić, koji predviđa krah EU ako se ne postavi na zdrave ekonomske i socijalne temelje.

Nema sustavne države

Na osnovi kojih podataka i pokazatelja Jurčić tako precizno predviđa ekonomska kretanja?

– Budućnost se može pročitati iz povijesti. Nije da se sve ponavlja, nego ono što se sada događa nekad je posijano. Što si posijao, to ćeš i žeti – kaže Jurčić.

Sada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 295.000 nezaposlenih. Tu brojku možemo zahvaliti špici sezone i sezonskom zapošljavanju. Jurčić očekuje da će do kraja godine na burzi biti više 350.000 ljudi.

– Hrvatska nije izgradila sustavnu državu i ekonomiju. A ako se, kao Hrvatska, ne razvijate organizirano, već spontano, osuđeni ste na propast – upozorava Dr. Propast.

Ekonomsku politiku ove vlade smatra potpuno promašenom. Ne razumije ministra gospodarstva Radimira Čačića koji samo priča o kapitalnim investicijama u energetiku i građevinu.

– Kapitalne investicije puno koštaju, a ne stvaraju nova radna mjesta i ne potiču domaću proizvodnju. Hrvatska bi sve što ima sada trebala uložiti u proizvodnju finalnog proizvoda – upozorava Jurčić.

Što nas onda očekuje u 2014.?

– Hrvatski građani ušli su u apatiju jer su od nove vlasti očekivali pametne poteze, a ova vlada nema nikakve poteze. Ona nas gura u još dublju recesiju i do kraja 2014. bez posla bi moglo biti više od 400.000 ljudi, a to je granica na kojoj puca narod – kataklizmičan je hrvatski Dr. Propast Ljubo Jurčić.

Quote:
Dva promašaja

1. Jedan od rijetkih promašaja u ekonomskim predviđanjima Ljube Jurčića bio je krajem prošle godine.

– Ako politika ne napravi zaokret do kraja veljače, hrvatski rejting svakako će ići dolje – kazao je Jurčić, no to se još nije dogodilo.

2. Za razliku od ekonomije, Jurčićeve političke prognoze su promašene. Kao čelnik stranke na posljednjim izborima očekivao je po jedan mandat u svakoj izbornoj jedinici, a nije ušao u Sabor.

Pet pogodaka

1. Ljubo Jurčić je u proljeće 2009., dok su vladajući govorili da nema krize, predvidio pad hrvatskog BDP-a oko 5%.

2. Smjelo je tada prognozirao i da će u Hrvatskoj u iduće dvije godine bez posla ostati najmanje 100.000 ljudi, a to se i obistinilo.

3. Vlada je za ovu godina najavila rast BDPa 0,8%. Jurčić je još potkraj 2011. najavio pad do 2 posto, a to sada očekuju i drugi analitičari

4. Jurčić je krizni porez, koji je u ljeto 2009. uvela vlada Jadranke Kosor, prvi nazvao “novim haračem za raju, koji će još više produbiti recesiju i ubrzo nestati”

5. Osim na domaćem polju, Jurčić se iskazao i u predviđanju razvoja krize u eurozoni. Krizu je, kaže Jurčić, predvidio prije tri-četiri godine jer se nakon sloma socijalizma neoliberalizam pokazao u punoj snazi i divljini, kao sustav kojem nedostaje socijalna pravda i solidarnost
http://www.vecernji.hr/biznis/hrvats...-clanak-430996

+

Quote:
KARTE NA STOL

Ljubo Jurčić: Hrvatska ulaže u otpošljavanje!


Datum objave:
18.06.2012 07:00

Autor: Goran Flauder

'Zemlje koje imaju sposobne vlade, nemaju krizu. Njemačka, Poljska, Nizozemska ili skandinavske zemlje, gdje država troši više od 50 posto BDP-a, gotovo nisu osjetile krizu. Zato, usprkos savjetima zapadnjaka da smanjimo proračun i državnu potrošnju, kada sve razgolitimo, vidimo da krizu imaju zemlje koje nemaju sposobne vlade', tvrdi jedan od naših vodećih ekonomskih stručnjaka

Iako su negativni trendovi, pad proizvodnje i zaposlenosti posljedice rada prethodnih vlada, zabrinjava što sadašnja Vlada ne poduzima prave mjere kako bi zaustavila pad i pokrenula rast, ocjenjuje Ljubo Jurčić i pojašnjava kako su ekonomski zakoni prirodni zakoni, pa se ne mogu povlačiti krivi potezi i očekivati dobri rezultati.

Navodi da Hrvatska nije izgradila sustav stručnih i znanstvenih institucija koje će stajati između Vlade i građana i koristiti različita znanja da bi Vlada kreirala zdravu politiku. K tomu, smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, ova je Vlada došla bez ikakve vizije kako izvući zemlju iz krize.

Govoreći o otpuštanju viška zaposlenih u javnom sektoru, Jurčić procjenjuje da ih je u javnim institucijama i poduzećima (bez lokalne samouprave) tridesetak tisuća i upozorava: 'Ako ih otpustite i ostavite bez plaće, ostavili ste tržište bez potražnje, trgovce bez kupaca, a proizvođače bez narudžbi', upozorava i pojašnjava da će se kriza dodatno produbiti otpusti li se višak zaposlenih, a pritom se ne zaposli ljude na stvaranju novih vrijednosti. Zato predlaže da se tek nakon zapošljavanja stotinu ljudi u gospodarstvu, otpusti 99 u javnom sektoru. Otpušta li se bez novog zapošljavanja, zbog deset otpuštenih u javnom sektoru bez posla će ostati još četvero čije proizvode i usluge tih desetero više neće moći kupiti.


'PAMETNE VLADE ČUVAJU BRODOGRADILIŠTA!'

Jurčić ističe kako je glavna vijest prije nekoliko dana bila isplata otpremnina radnicima Kraljevice. Istodobno, pametno vođene zemlje usprkos krizi i padu potražnje čuvaju svoja brodogradilišta, ulažu u učenje i izgradnju brodova.

'Mi u Kraljevici imamo 200-godišnje iskustvo i, umjesto da nova vlast promijeni pogrešnu politiku koja je dovela do gubitaka i sačuva to znanje, iskustvo, infrastrukturu, tržištu poziciju – čega u drugim djelatnostima nema – daje radnicima otpremnine', rekao je Jurčić.

Uočava i da se u Hrvatskoj živi od euforije do euforije; 'prvo smo od pretvorbe i privatizacije očekivali da ćemo bolje skrbiti o imovini nego dotad, onda smo bili oduševljeni PIF-ovima koji su ratnim stradalnicima nudili sigurnost u suvlasništvu nad poduzećima, a ona su potom jeftino završila u rukama nekolicine tajkuna. Bili smo euforični i nakon potpisivanja ugovora sa Svjetskom trgovinskom organizacijom o slobodi uvoza i izvoza. Očekivali smo strane investitore i povećanje izvoza, a dogodilo se obrnuto. U burzovnoj euforiji nadali smo se da ćemo jeftino kupovati i skupo prodavati, a sada smo u euforiji investicija', smatra Jurčić.

No, ako je u Hrvatskoj od 2000. godine do danas investirano 400-500 milijardi kuna, očekivali bismo barem četrdeset ili stotinu tisuća zaposlenih više. Ali, 2007. smo nakon investicijskog buma imali 1,6 milijuna zaposlenih, a danas ih imamo 1,4 milijuna i bez analiza i razmišljanja zašto je to tako, govorimo i dalje o nužnosti investicija, napominje Jurčić.

'Ovdje nam je prepreka kultura, ondje ekologija, dakle, maknimo ekologiju, maknimo kulturu! Ministrica kaže da ćemo tražiti minimalnu zaštitu kulture. A odgovor bi morao biti da ćemo tražiti maksimalnu zaštitu kulture! Jer zašto netko hoće investirati upravo tamo gdje je vrijedan kulturni objekt, što ne ide u ravnicu, šumu, krš? Zaštita okoliša dugoročno čuva održivost neke zemlje i njezina gospodarstva i sada mi kažemo da nas neće zaštita okoliša spriječiti u investiranju', kaže Jurčić.

ŠTO ĆE NAM ŠKOLE I FAKULTETI?

Jurčić upozorava da banke i poduzeća u stranom vlasništvu iz Hrvatske službeno iznose dvije milijarde eura godišnje po osnovi dobiti, kamata i slično te još toliko na razlici cijena transfera novca.

'Proizlazi da 300 ili 400 milijuna eura, što ćemo ih iz europskih fondova dobivati kroz projekte, predstavlja desetak posto iznosa koji izvuku iz Hrvatske i koji im dođe kao premija osiguranja one četiri milijarde', poručio je Jurčić.

Na čelu hrvatskih banaka su domaće uprave, vode ih naši građani. Dok smo mi strancima prodali banke, Slovenci im do ulaska u EU nisu dopustili više od 49 posto udjela u bankama.

'Ako kažemo da nešto ne znamo, pa drugima damo da to rade, što će nam onda škole i fakulteti u kojima učimo bankarstvo, trgovinu, kemiju, elektrotehniku. Ove će godine doktorirati pedeset ljudi na računarstvu, elektrotehnici i elektronici. I umjesto da radna mjesta gradimo oko njih jer oni mogu okupljati ljude i najveća su vrijednost, za njih u Hrvatskoj nema posla! Državni sustav ne podupire izvoz i stvaranje novih vrijednosti, pa po glavi stanovnika izvozimo upola manje od Slovenije, a ona je upola manja od nas', rekao je Jurčić.

UKINUTI DEVIZNU KLAUZULU!

Ljubo Jurčić javno je budućem guverneru HNB-a, Borisu Vujčiću, predložio pokretanje postupka ukidanja devizne klauzule. Smatra da bi HNB trebala oduzeti dozvolu za rad svakoj komercijalnoj banci koja ugovara deviznu klauzulu. U Hrvatskoj je kuna novac, a euro je roba koju treba kupiti, a ne njime obračunavati kredite dane u kunama. Posljedica takve politike je da čvrsta kuna, tj. euro na koji je oslonjena, gasi radna mjesta, ustvrđuje Jurčić.

'Ako prokliže euro, imat ćete veći obrok kredita, ali ćete ga moći plaćati jer ćete imati posao i plaću. Ili ćete imati fiksnu ratu, a ostat ćete bez posla. Nisam za takvo rješenje. Mi moramo vidjeti što ćemo, kako i gdje raditi. Prvo je stvar industrijske politike, drugo tehnološke, a treće regionalne politike. Fiskalna politika davat će poticaje i oporezivati, a monetarna dolazi posljednja i ne može pokrenuti razvoj zbog utega koje imamo. Ako bi naša roba strancu i bila jeftinija, mi je više nemamo jer smo zatvorili tvornice', pojašnjava.

Poštuje rad ministra financija, Slavka Linića, koji reže troškove i racionalno naplaćuje poreze, ali uvjeren je da će to, bez aktivne politike, prouzročiti više štete nego koristi. 'Energetika i energija u hrvatskom proizvodu sudjeluje s četiri posto. Što je s onih 90 posto? Ako ne stvorimo nove proizvode, ulaganja u energetiku plaćat će postojeća industrija i radna mjesta kojih je sve manje. A energetski se projekt otplaćuje 50 godina! Mi ne možemo toliko čekati jer nismo uložili u proizvodnju iz koje će se to plaćati', tumači Jurčić koji je zbog toga protiv ulaganja u novu infrastrukturu, što je deset puta veći trošak nego prije desetak godina.

'Danas politika mora biti koncentrirana na finalni proizvod. Hrvatska uvozi robe za 15 milijardi eura, a za energetiku daje 200-300 milijuna eura. Dobro je uštedjeti svaki euro gradeći vlastite kapacitete, ali i dalje moramo uvoziti naftu, plin, ugljen, pa te investicije predstavljaju neznatnu uštedu. Zato bih ciljao na tih 15 milijardi, da počnemo proizvoditi barem deset posto roba koje uvozimo. A to je milijarda i pol iz proizvodnje i zaposlenosti', upozorava.

Jurčić je protiv najavljene prodaje HPB-a i CO-a, što smatra samo kratkim premošćivanjem. 'To je kao da zapijete djedovinu i prodate nekom njivu, a onda kod njega idete raditi. Zašto se njemu isplati imati njivu, a vama ne? Zašto se nekome isplati banka ili Croatia osiguranje, a vama ne?' pita se Jurčić.

ŠTO JURČIĆ MISLI O ISTAKNUTIM ČLANOVIMA VLADE?

'Ako i nemate strategiju, morate upravljati situacijom. A kako to Zoran Milanović očito ne čini dovoljno aktivno, u prvi plan dolazi Čačić. Da ne bi on i HNS vodili Vladu, agresivnije nastupa Linić. Branko Grčić postao je potpredsjednik Vlade ne svojom voljom, nego kao ravnoteža Čačiću', smatra Ljubo Jurčić, koji je i sam bio ministar gospodarstva u vladi Ivice Račana. To što je Čačić 'prvi potpredsjednik', smatra nekorektnim prema ostalim potpredsjednicima.

'Branko nema toliki politički utjecaj i nije takvog adrenalina kao Čačić, koji ima višak energije koju mora ispucati. Ratko je uistinu za posao, ali mora se programirati, voditi organizirati. Teško je biti u njegovoj koži, prvenstveno zbog mađarskog slučaja koji ga sputava, a onda i zbog anemičnosti Vlade, odnosno njezina predsjednika. Čačić ne trpi sporost, neorganiziranost i neaktivnost, a ova Vlada je improvizacija. Neven Mimica je visokobrazovan, iskusan u administraciji i ima dobar osjećaj za taj posao, no zbog velikih očekivanja koalicija postaje sve veći teret. Vlada nije kriva za sadašnju situaciju, ali mjere koje poduzima nisu obećavajuće i ne vidi se koordinacija i vodstvo. Neučinkovitost joj se može tolerirati do 1. listopada, a onda doći na udar analitičara', podijelio je svoja razmišljanja Jurčić.

UJEDINJENJE EUROPE PREUZEO JE KAPITAL

Vrijednosne papire njemačke, francuske ili europske banke izdani radi spašavanja komercijalnih banaka, Jurčić doživljava 'šupljima'. Oni počivaju na povjerenju u EU, ali kada za nekoliko mjeseci počnu kolati na tržištu, vidjet će se da ne vrijede ni približno nominalnoj vrijednosti.

'Politička kriza Europe najviše se vidi na financijskom i ekonomskom planu i, ako se bude rješavala na tim planovima, sanirat će samo posljedice. Uzrok svemu je što izgradnja Europe posljednjih dvadeset godina ide pogrešnim putem. Do 1990. godine Europa se ujedinjavala politički i socijalno i na taj se način osnaživala pred istočnim blokom. Kada je taj blok nestao, ujedinjenje Europe preuzeo je kapital. U Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku išli su krediti i uzimale su se kamate, a nije bilo proizvodnje, pa je na taj način uništio supstancu. Umjesto da se sada taj temelj ponovno izgradi, spašava se isti taj financijski sektor koji je do toga doveo. Bruxelles se izdigao iz europskog društva i nema osjećaj prema zemljama koje su u teškoj poziciji. Europa nije samo ekonomska kategorija, to je povijest, kultura, različite religije i društva. Tu su se 500 godina svi borili za nacionalne države i takve težnje se ne mogu za 50 godina zaustaviti', ocjenjuje Ljubo Jurčić.

Budućnost svijeta opisao je jednostavno: Kina je proizvodnja, SAD je šoping centar, Afrika je park, a Europa muzej.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvats...sljavanje.html



Ljubo Jurčić u emisiji Karte na stol Osječke televizije govori o putevima izlaska Hrvatske iz krize i budućnosti EU-a:
1. dio
http://www.youtube.com/watch?v=SAC2FK-KF0s

2. dio
http://www.youtube.com/watch?v=xq__QuBM3kA

vrlo dobro

:munch:
Reply With Quote
  #27  
Old 09-15-2012, 05:28 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Quote:
Hrvatska uživo, HRT1 07.09.2012
17:39, 722 sec.
Autor Marta Šimić Mrzlečki Voditelj Marta Šimić Mrzlečki Urednik Marta Šimić Mrzlečki

...

DRAŽEN STEFANOV (novinar): Hrvatska pak Narodna banka i dalje inzistira da Ljubljanska banka što prije vrati novac hrvatskim štedišama. To je kažu uvjet za poslovanje Nove Ljubljanske banke na našem tržištu. Zanimljivo to je jedan od rijetkih poteza HNB-a koji podupiru gotovo svi u Hrvatskoj i javnost i političari. No HNB-u se ovih dana zamjera nešto posve drugo. Naime upravo je Rogić kao glavni savjetnik bivšeg guvernera Rohatinskog u bescjenjenje prodao više od 8 tona našeg zlata na kojemu je država Hrvatska izgubila stravičnih 5 milijardi kuna.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): O zlatu i njegovoj prodaji i u nastavku emisije. S nama u studiju je Goran Marić član Znanstvenog društva ekonomista, dobar dan dobro došli.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Dobar dan.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Odmah na početku razgovora odnosno prije razgovora moram reći da smo zvali i predstavnike u emisiju HNB-a no oni su nam se zahvalili, rekli da jednostavno zbog obveza u emisiju na ovu temu ne mogu doći. Dakle, sada ćemo samo o tome razgovarati s vama. Cijena zlata strmoglavo se penju, vidjeli smo i u reportaži kolege Stefanova. Hrvatska ovdje nije izuzetak, moramo biti dio te globalne priče. To zna i naša sirotinja, znaju i trgovci, gotovo da nema grada u Hrvatskoj dakle na svakom uglu vidimo sada se zlato prodaje. Sada mu je gram otprilike je li je 300 kuna?! Da se pojavimo vi ili ja recimo sa kilogramom pa možda pet ili šest, je li bi bile obaviještene određene službe.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Pa ne bi sigurno prošlo nezamijećeno. Ali evo ova prodaja ne od 8.5 tona, u tome je samo jedna osoba sudjelovala, ukupna prodaja hrvatskog zlata je iznosila 15 tisuća i 100 kg, 15,1 tonu. Od toga 1955 kg dijela deponiranog monetarnog zlata u Beogradu i 13,5 tona deponirano monetarnog zlata u Bazelu u Švicarskoj.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Kako je to moguće, kako to da nitko o tome nije znao. Evo ja sam sad ostala šokirana s tim podatkom. Je li to moguće uopće?

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): U Hrvatskoj je na ekonomskoj sceni je vrlo često moguće ono što se čini najnevjerojatnije. Tako i ovo moguće, iako sam često kao predsjednik saborskog odbora za financije i državni proračun inzistirao u izvješću o međunarodnim rezervnim pričuvama o strukturi o svemu, nikad se o tome nije moglo dobiti izvještaj. Čak sam bio i član savjeta, vanjski član savjeta Hrvatske narodne banke, ni u jednom izvješću Hrvatske narodne banke nema podataka o prodaji toga zlata. Znači da je to učinjeno pod jednim velikim oklopom tajnosti i za to je znao vrlo mali broj ljudi. Ja sam to saznao iz izvješća svjetskog savjeta za zlato, gdje tamo piše da je jedino Hrvatska ostala bez zlatnih pričuva, bez zlatnih poluga, dok su recimo još i Makedonija i Srbija ima 13 tona zlata, čak i Albanija ima i Slovenija, samo je Hrvatska prodala.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Znači mi sada nemamo ni jednu jedinu zlatnu polugu, ništa?

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Niti jednu jedinu.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Nula?

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Ne, nemamo. Jedina smo središnja banka koja tako radi.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): E sada, radili se to istraživanje, jeste li uspjeli doznati dakle konkretno kada je to učinjeno? Tko je to učinio? Je li netko time profitirao možda je netko i bio savjetnika tada HNB-a pa se nekako i podijelio taj novac? Imamo li neke podatke?

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Ma mene interesiraju samo ekonomske pojave. Pojedinci ne. Hrvatsku je pripalo temeljem sukcesije u dva dijela monetarno zlato, čistoće 99,99%. 1955 kg od ukupnih 8,5 tona koje su bile u Beogradu i 13,5 tona od ukupnih 46 tona deponiranih u Bazelu. Po kriteriju koji je utvrdio Međunarodni monetarni fond, a prihvatile sve zemlje bivše SFRJ, Hrvatskoj, a to je udio u bruto društvenom proizvodu, Hrvatsku je pripadalo 28,49 od te imovine. I to je činilo ukupno 15,5 tona. Međutim, netko je u Hrvatskoj narodnoj banci na svoju ruku u dogovoru s nekim, za ovaj dio koji je bio deponiran u Begoradu Hrvatskoj je pripalo ne 28,49 koliko je trebalo pripasti, nego samo 23% i time je 466 kg ostalo u Beogradu hrvatskog zlata. I prodano je 13,5 tona zlatnih poluga iz Bruxellesa po cijeni 246 dolara za uncu, a ovog dijela iz Beograda 1955 prodano je po 466 dolara po uncu, mislim 2005. godine. Ukupno je prodano 114 milijuna dolara ovaj dio iz Bazela i 31 milijun dolara ovaj dio deponiranog zlata u Beogradu. Znači ukupno je 145 milijuna dolara. Po današnjoj cijeni koja varira, ali recimo po prosječnoj u zadnjih nekoliko mjeseci, ukupna cijena tog zlata kojeg smo mi imali je negdje oko u prosjeku blizu milijardu dolara.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Znači ako se bavimo matematikom izgubili smo…

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): I ako tome dodamo još onih 466 koje nismo dobili, a pripadalo nam je kilograma iz Beograda, onda je gubitak na takvoj prodaji u odnosu na današnju cijenu zlata oko 5 milijardi kuna.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Zašto se to pitanje ne povlači više kroz medije? Zašto se o tome malo govori? Pa nije to mali novac.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Zato što se uvijek netko u Hrvatskoj nađe tko će na demagoško nekoj retoričkoj razini braniti takve nekakve neobranjive ekonomske pojave, ali eto, ipak je istina izišla na vidjelo i učinjena je velika šteta Republici Hrvatskoj. I zbog takvih šteta koje su u upravljanju međunarodnim pričuvama u posljednjih 10 godina u ukupnom iznosu 30 milijardi kuna, sve to na kraju plate Hrvati kroz povećanje poreza, kroz povećanje režija, a izmiču nam milijarde.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Milijarde i milijarde, a bavimo se…

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): I za to nitko nikada ne odgovara, niti ikomu odgovora. Zamislite da se to napravi…

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Očito je kod nas matematika, što više ne razgovaramo.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): U hrvatskom saboru u izvješću koje podnosi Hrvatska narodna banka o tome nema ni riječi.

...

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Gospodine Mariću voljela bih evo još samo da me na kraju podsjetite na ono svoje istraživanje dakle koliko smo izgubili novca time što smo prodali te svoje zlatne rezerve?

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Pa izgubili smo…

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Samo me podsjetite.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Izgubili smo 5 milijarda kuna.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Pet milijarda kuna u ovoj situaciji krize i recesije dobro bi nam došli.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Ali da je netko potrošio na ručak dvije tisuće kuna više od očekivanog na prezentaciji neki direktor, onda bi bio na naslovnicama svih novina i možda bi već bio i na saslušanju.

MARTA ŠIMIĆ MRZLEČKI (voditeljica): Hvala vam puno što ste bili gost Hrvatske uživo.

GORAN MARIĆ (član Znanstvenog društva ekonomista): Molim, hvala vama.
http://www.presscut.hr/webpartners/V...3780&Tip=Tekst
:munch:
Reply With Quote
  #28  
Old 09-15-2012, 05:37 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

nešto malo starije od gore spomenuta Gorana Marića, kojega poštujem tek tak da kažem:
Quote:

OBJAVA: 04.10.2011 / 15:16

kritika predsjednika saborskog Odbora za financije

Goran Marić: HNB ne djeluje u nacionalnim interesima

Ekonomska situacija u RH nije idilična i mislim da treba zabrinjavati svakog ozbiljnog Hrvata, rekao je Goran Marić.


Piše: Tea Romić/VLM

– Hrvatska narodna banka odavno je skrenula s nacionalnog puta i snažno se upregnula u privatne interese – oštro je kritizirao HNB predsjednik saborskog Odbora za financije i HDZ-ovac Goran Marić te zatražio hitnu izmjenu Zakona o HNB-u jer ta banka "ne djeluje u općim, nacionalnim interesima".

– Govorite da je situacija sjajna i da trebamo biti sretni što nam nije gore. Ekonomska situacija u RH nije idilična i mislim da treba zabrinjavati svakog ozbiljnog Hrvata, situacija nije onakva kako daju potencijali Hrvatske – materijalni i ljudski, znatno je lošija nego što bi trebala biti, a ima makroekonomskih pokazatelja koji to potvrđuju – rekao je Marić viceguverneru HNB-a Relji Martiću koji je predstavio izvješće o poslovanju HNB-a u 2010. godini.

– Malo ću se vratiti u razdoblje od 2000. do 2011. Od '95. pa do danas prosječna se plaća udvostručila, to je lijepo za čuti, no životni su se troškovi više nego udvostručili, tečaj kune pao je za 15 posto, znači kuna je ojačala 15 posto, a štedi se 95 posto u eurima, dok uspješnost i efikasnost mjerimo u stabilnoj kuni u odnosu na euro. BDP je bio 164 milijarde '99., a danas je 334,6 milijardi, porastao je dvostruko, isto tako udvostručio se i po stanovniku, ali s druge strane i hrvatski se inozemni dug sa 10 milijardi popeo na 46 milijardi, odnosno četiri i pol puta je veći.

Dug središnje države sa šest milijardi eura povećao se na devet milijardi eura, povećan je tri puta, a inozemni dug RH u ukupnom BDP-u sa 47 posto u 2000. porastao je danas na iznad 100 posto BDP-a. Prihodi državnog proračuna povećali su se 2,4 puta, kao i rashodi državnog proračuna, u 2000. godini izvoz je bio 4,8 milijardi eura, a uvoz 8,6 milijardi, u 11 proteklih godina RH je ukupno izvezla 77,4 milijarde eura, a uvezla 158,1 milijardu eura. Dok je u 2000. izvoz pokrivao 56 posto uvoza, u 11-godišnjem razdoblju izvoz je pokrio 48 posto uvoza. Ne možemo ostati slijepi i nijemi na ovakve pokazatelje, a oni su rezultat i monetarne politike. Zbog budućnosti svoje zemlje ne smijemo zatirati istinu, a neistinu zvati istinom – rezimirao je Marić gospodarsko stanje Hrvatske prozivajući HNB da njegova monetarna politika godinama ubija izvoz i domaću proizvodnju, a potiče uvoz.

– U vrijeme najveće gospodarske i financijske krize bankarskom sektoru dopušta se velik profit, od čega su 4,4 milijarde kuna samo prihodi od provizija i naknada kojih je u bankama čak 227. Dobar dan – naknada, hoćete sjesti – naknada, do viđenja – naknada. Kao da HNB uživa u tome da većina u Hrvatskoj ispašta, a pojedinci se sramotno bogate. HNB-ovo stablo u medijima kiti se lijepim lišćem, ali plodovi tog stabla su gorki. No stablo se mjeri po plodovima, a ne po lišću – govorio je Marić dodavši da je novac od otpuštanja devizne pričuve HNB darovao bankama.

– Predsjednik uprave jedne banke godišnje uprihodi 3,3 milijuna kuna, drugi u džep spremi čak 5,2 milijuna, a ti milijuni odlaze na saune, masaže, putovanja... – smetalo je Mariću, a prozvao je HNB i zato što u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj ni jedna kuna od dobiti banaka nije završila u državnom proračunu. Nakon ovih napada na HNB, Marić se smirio te pohvalio izvješće i rad Hanfe i njezina prvog čovjeka Ante Samodola uz riječi da malo tko u Hrvatskoj tako štiti nacionalne interese kao on.

– Često vas napadaju, ponižavaju, a vi goli i bosi, samo snagom argumenata i – poštujući zakone štitite nacionalne interese. Kad bi svi bili takvi, gdje bi Hrvatska danas bila, ne bismo imali 300 tisuća nezaposlenih – rekao je Marić Samodolu.
http://www.vecernji.hr/biznis/goran-...-clanak-332957

+

Quote:
...

Kada javnost sazna da se u HNB-u na zaposlenike u uvjetima krize u 2010., za ostale troškove utrošilo čak 38 milijuna kuna od čega najviše na saune, masaže, tenis, teretane, skvoš i slično, već sljedeći dan se objavljuje da je guverner srezao troškove.

A stvarna istina, nikada objavljena, jest da je HNB za iste namjene u 2011. utrošio čak i više, točnije 38,8 milijuna kuna.

Zaboravlja se da je odmah u svom prvom mandatu rasprodao sve hrvatske banke.


Kada je Hrvatski sabor trebao izvijestiti o načinu pretvorbe i privatizacije tih banaka guverner je to napravio na razini tabličnog prikaza bez ikakva objašnjenja. A njegovi najbliži suradnici kažu da je to za njega bio jedini stresan dan u HNB-u.

...

Kako je moguće?

Kako je moguće da su banke u 4 godine krize zaradile 16 milijarda kuna dobiti, dvostruko više nego u godinama gospodarskog rasta?

Kako je moguće da u 4 godine krize banke obračunaju 25 milijarda kuna raznih provizija, naknada i sličnih nameta, također skoro dvostruko više nego u godinama rasta?

Kako je moguće da je početkom mandata Rohatinskog bilo skoro dvostruko više kredita gospodarstvu (36 milijarda kuna) nego stanovništvu (19 milijarda), a danas čak više stanovništvu (128 milijarda kuna) nego gospodarstvu (126,5 milijarda)?

Kako je moguće da minusi po tekućim računima građana iznose nevjerojatnih 55 milijarda kuna?

Kako je moguće da stambeni krediti čine samo 20% ukupnih kredita stanovništvu?

Kako je moguće da je u proteklih 12 godina ukupna imovina bankarskog sustava uvećana za 4,5 puta (sa 93,2 na 407 milijarda kuna), a da je istodobno BDP uvećan samo 2 puta (sa 164 na 341 milijardu kuna)?

Kako je moguće da je prosječni tečaj Eura prije toliko godina bio je 7,63 kune, a 2011. 7,43 kune?

Zašto je prije 12 godina ukupni godišnji uvoz bio je 7,8 milijarda US dolara, a sada čak 20,4 milijarde? A 2008., godine ulaska u krizu, skoro 31 milijardu US dolara!!!

Zašto je negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene u stalnom porastu? Kako je moguće da je prije 12 godina bio minus 3,5 milijarda US dolara, a od tada do danas prosječno veći od 9 milijarda US dolara?

Na ta pitanja nikada nećemo iz HNB-a dobiti odgovore.

Tko je puhao balone?

Hoćemo li postojećom kreditno-monetarnom politikom promijeniti ove negativne i pogubne trendove i doći do gospodarskog rasta?

Ne, nikada. Bez promjene strukture kreditnih plasmana i jeftinijeg novca nema rasta.

A tko je odobravao potrošačke kredite?

Tko je odobravao margin kredite za tržište kapitala?

Tko je u vrijeme optimizma ograničavao rast?

Tko je omogućio zatezne kamate 12 i 14 %?

Tko je napuhavao nekretninske balone, balon švicarskog franka i sve druge?

Tko je bankama omogućio naplatu 227 različitih vrsta naknada?

Tko je omogućio da 70% rasta BDP-a svih godina konjunkture ode strancima?


Tko je svemu tomu sekundirao? Odgovor je jednostavan, HNB!!!

...
cijelo štivo - Goran Marić: Totem Rohatinski


+

Quote:
...

''Monetarni Oskari''

Propast Štedno obrtničke i Credo banke u samo nekoliko mjeseci izaziva nelagodu i sjećanje na 1998. godinu.

I u Izvješću HNB-a za 1997. godinu bio je nedvosmislen zaključak da je bankarski sustav u RH stabilan i da može izdržati umjerene makroekonomske poremećaje, a koliko je procjena tadašjeg rukovodstva HNB-a bila točna, pokazalo je vrijeme. Prije nego što je Izvješće stiglo na saborsku raspravu, u Hrvatskoj je već bilo propalo više od 15 banaka i štedionica i time srušena financijska stabilnost.

To je zadalo snažan udarac hrvatskom državnom proračunu i gospodarstvu u cijelini. Nastale su neprocijenjive štete i trenutno i dugoročno. Posljedice hrvatsko društvo osjeća i danas, a osjećat će još dugo.

Sijećam se, i tadašnji guverner primio je nekakvu misterioznu nagradu za “nadprosječnu uspješnost” u vođenju HNB-a i to u podrumu nekog opskurnog puba, bez svečanosti i nazočosti gostiju, ili drugih guvernera. Nije nikoga bilo da mu čestita na “monetarnom Oskaru”. Nagrada je čekala i tadašnjeg ministra financija koji, kad je čuo na koji način se dodjeljuje, nije išao po inozemnim gostionicama već je zamolio da mu nagradu isporuče u ured.

A i tim nagradama su put utirale doznake jedne banke iz Hrvatske u iznosu 5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka za marketinške usluge dva časopisa u Londonu. Prije dvije godine gledali smo isti film, samo su se glavni glumci promijenili.

''Zločin i nagrada''

I dok je Dostojevski prije 150 godina napisao sjajan roman “Zločin i kazna”, da je danas živ mogao bi, inspiriran propasti, sanacijama i prodajom hrvatskih banaka, ulozi HNB-a, DAB-a, direktora banaka i pojedinih ministara napisati još jedan, jednako odličan.

U izlozima knjižara vrištao bi naslov: “Zločin i nagrada”. A reklamni slogan „ Kako je sanacija banaka Hrvatsku koštala 87,4 milijarde kuna; kako su tako sanirane prodane za samo 5,4 milijarde kuna“ svakog pažljivijeg slušatelja bi kosternirao.

I čuveni redatelj Francis Ford Coppola bi zasigurno taj roman uzeo kao predložak za scenarij novog filma Kum IV. Bilo bi to remek djelo po istinitom događaju.

A hrvatskom društvu ništa nije potrebnije od istine.

...
cijelo štivo - Goran Marić: Zbog razotkrivanja istine Regvara treba smijeniti, a Samodola smjesta uhititi

+

Quote:
...
I Vlada RH, i predsjednik Milanović i Hrvatska postali su taoc sveprisutnog i javnosti omraženog Čačića. Zato je i svrha tog kukavičijeg jajeta pokazati javnosti da su jedino Čačić i HNS sposobni riješiti određeni problem. A velik je asortiman mogućih ustupaka za takva rješenja. Može se štošta ustupiti na štetu Hrvatske; od mora, do Krškog…. Međutim, stvarni cilj je poboljšati javni imidž pojedinca na račun države i zaštititi interese Zagrebačke banke. Naime poznato je da je pitanje Ljubljanske banke uskrsnulo kao pitanje privatnih tužbi poslovnih banaka iz Hrvatske, a među kojima je i Zagrebačka banka. Poznato je i da je Luković, suvlasnik i predsjednik uprave Zabe, nekada bio zaposlenik Čačićeva Coninga, a poznato je i da je s Čačićem na ti. I sada, uz sve poteškoće prouzročene recesijom, sušom, požarima,nezaposlenošću, nelikvidnošću, sivom ekonomijom…, Milanoviću se nepotrebno otvorilo pitanje koje će, gle čuda, morati rješavati ministrica Vesna Pusić iz HNS-a i, opet gle čuda, Zdravko Rogić iz HNB-a, ali i dugogodišnji član Čačićeva HNS-a. Dakle, Milanoviću ključno pitanje prije ratifikacije pristupnog sporazuma sa Slovenijom mora rješavati prvi potpredsjednik i svemogući HNS.

...

'Zlatnog' prodavatelja za pregovaratelja

Sam izbor gospodina Zdravka Rogića za pripremu prijedloga sporno je s nekoliko motrišta.Gospodin Rogić je i u svojevrsnom sukobu interesa budući da je obiteljski vezan za Sloveniju (supruga slovenka). A da njegove namjere nisu nimalo bezazlene najbolje pokazuje činjenica da je za glavnu osobu koja mu priređuje prijedlog odredio gospodina Marijana Klanca, sadašnjeg direktora pravne službe HNB-a koji je u vrijeme nastanka duga Ljubljanske bankehrvatskim štedišama bio direktor pravne službe upravo te Ljubljanske banke, Glavne filijale Zagreb. Ne bi trebalo biti nebitno ni to što je gospodin Klanac baš slovenac. Gospodin Rogić je kao glavni savjetnik bivšeg guvernera Rohatinskog zajedno s njim posljednjih godina u bescjenje prodao 8,2 tone zlata RH na kojemu je država Hrvatska izgubila stravičnih 5 milijarda kuna. Prodali su u tajnosti (o tomu nema niti riječi u Izvješćima HNB-a) sve zlatne zalihe RH po cijeni 250 USD po unci, dok je današnja cijena veća od 1.600 USD po unci. Kako onda osporiti tvrdnju profesora Slavka Kulića da Hrvatska narodna banka nije ni hrvatska, ni narodna, a niti banka? Teško, zapravo nemoguće! A ova Vlada misli da će sve probleme riješiti prodajom Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, za što planira uprihodovati 2,5 milijarda kuna, a niti jedna Vlada, pa ni ova, ne želi vidjeti da je HNB samo na upravljanju međunarodnim deviznim pričuvama i na prodaji zlata u sedam-osam godina izgubila 30 milijarda kuna. Nažalost, to ne vidi ni Državno odvjetništvo. Da je ovoj vladi istinski stalo do hrvatskog preporoda onda bi rješavala takve ključne ekonomske probleme, a ne bi pripremala predaju posljednje crte obrane nacionalnog financijskog uvereniteta.

Važno je znati da je Rogić (iz HNB-a i HNS-a), kao glavni sukcesionar, u ime RH ugovorio da udio potraživanja RH u financijskoj imovini bivše SFRJ iznosi 23%, a da udio obveza RH prema financijskoj imovini bivše SFRJ iznosi 28,49%. Tako smo jedina država iz bivše SFRJ koja ima veće financijske obveze prema toj državi od potraživanja od nje.

Tri protunacionalna procesa

Bivši guverner HNB-a Marko Škreb i njegov zamjenik Zdravko Rogić najodgovorniji su i za slom hrvatskog bankarskog sustava koji je državu Hrvatsku koštao skoro 90 milijarda kuna, nakon kojega je RH ostala bez svojih banaka, a od rasprodaje saniranih banaka dobila tek 5,4 milijarde kuna.U svakoj demokratski i pravno uređenoj državi taj proces bi se okarakterizirao kao veleizdajnički. Jednako kao i kuponska privatizacija ili privatizacija Zagrebačke banke ( danas s imovinom od 100 milijarda kuna) od koje RH nije dobila niti lipe.Ta tri protunacionalna procesa u najvećoj mjeri odredila su hrvatsku budućnost.

...
cijelo štivo - Goran Marić: Uz suglasnost 'stručnjaka' HNB-a Ljubljanska banka pokrala hrvatske, a isplatila slovenske štediše

+

Karino Hromin Sturm: Masoni podržavaju rejting putem svoje agencije Fitch zbog ulaska Hrvatske u EU

+

Evo zašto sve više građana Hrvatske potajno ili otvoreno priziva 'revoluciju'
:munch:
Reply With Quote
  #29  
Old 11-28-2012, 06:14 PM
slobodagovora's Avatar
slobodagovora slobodagovora is offline
jad i čemer
 
Join Date: Jan 2007
Posts: 3,587
Country: Croatia
Default

Objavljeno na portalu hr.svijet 30. prosinca 2010., izbrisano 2011. zajedno sa svim ostalim kolumnama objavljenim na istom portalu: Tri koraka za opstanak Hrvatske Korak prvi: 3 mjeseca Otpis dugova, nacionalizacija banaka i pokretanje proizvodnje javnim radovima i zaštitom domaće poljoprivrede
Tri koraka za opstanak Hrvatske

Reply With Quote
  #30  
Old 12-14-2012, 07:11 AM
Theresia's Avatar
Theresia Theresia is offline
Kaiserin Maria Theresia
 
Join Date: Oct 2013
Posts: 4,954
Country: United States
Default

Quote:
Originally Posted by slobodagovora
Objavljeno na portalu hr.svijet 30. prosinca 2010., izbrisano 2011. zajedno sa svim ostalim kolumnama objavljenim na istom portalu: Tri koraka za opstanak Hrvatske Korak prvi: 3 mjeseca Otpis dugova, nacionalizacija banaka i pokretanje proizvodnje javnim radovima i zaštitom domaće poljoprivrede
Tri koraka za opstanak Hrvatske

i ne u EU !

je si vidio prije dva dana no bi - članak u jutarnjem sijećam se, o 8 banaka koje su tuženi od Švicaraca, vrlo zanimljivo, ..
Reply With Quote
Reply


Currently Active Users Viewing This Thread: 1 (0 members and 1 guests)
 
Thread Tools
Display Modes

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

vB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off


All times are GMT. The time now is 03:42 AM.


Powered by vBulletin
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.
Page generated in 0.10598 seconds with 10 queries